Glavne terapijske skupine u ATK skupini A – Lijekovi s učinkom na
probavni sustav i mijenu tvari
A01 Stomatološki lijekovi
A02 Lijekovi za poremećaje kiselosti
A03 Lijekovi za funkcionalne GIT poremećaje
A04 Antiemetici i lijekovi za suzbijanje mučnine
A05 Lijekovi za žuč i jetra
A06 Laksativi
A07 Antidijaroici i lijekovi s antiinflamatornim iantiinfektivnim djelovanjem
A08 Lijekovi za liječenje pretilosti (anoreksici)
A09 Digestivi, uključujući probavne enzime
A10 Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici)
A11 Vitamini
A12 Minerali
A14 Anabolici
A16 Ostali lijekovi za probavni trakt i metabolizam
Lijekovi za profilaksu karijesa, antacidi, lijekovi za ulkusnu bolest i gastroezofagealni
refluks, laksativi i lijekovi protiv prekomjerne težine te lijekovi koji se koriste u dijabetesu
samo su neke od podskupina koje pripadaju ATK skupini A. U ukupnoj potrošnji lijekova
skupine A određeni udio ima i potrošnja lijekova koji se izdaju bez recepta (Over the Counter,
OTC lijekovi). I prema potrošnji u DDD/TSD i prema potrošnji u kunama lijekovi koji se izdaju
bez recepta čine oko 10 % ukupne potrošnje lijekova u skupini A. U Tablici A1 prikazana je
potrošnja u milijunima kuna za ATK skupinu A – Lijekovi koji djeluju na probavni sustav i
metabolizam.
U ovoj skupini po financijskoj potrošnji vode lijekovi za liječenje peptičkog ulkusa i
GERB-a (A02B), čija je godišnja potrošnja oko 190 milijuna kuna u promatranom razdoblju.
Na drugom mjestu su inzulini (A10A) koje odmah slijede oralni antidijabetici (A10B), a njihovi
prosječni godišnji troškovi iznose 150, odnosno 110 milijuna kuna (Slika A1).
28
Stomatološki lijekovi (A01)
U skupini lijekova Stomatološki lijekovi (A01) većinu potrošnje čine Antiinfektivi i
antiseptici za lokalnu oralnu terapiju (Tablica A2).
U skupini pripravaka za profilaksu karijesa (A01AA), od 2009. godine potrošnja
fluorida se smanjuje te u 2013. godini iznosi 0,16 DDD/TSD što je značajno smanjenje u
odnosu na 2009. godinu kad je potrošnja iznosila 0,76 DDD/TSD. Ovi lijekovi se inače nalaze
na osnovnoj listi lijekova, ali nijedan lijek nije u 2013. godini registriran u HALMED-u.
Svakodnevna uporabu fluora u obliku tableta među djecom i mladeži je u opadanju, a kao
razlog može se navesti korištenje fluoriranih pasti za zube što je u terapijskom smislu
ekvivalentno. Snažna medijska usmjerenost na zdravlje zuba i sugestije o povećanoj stopi
karijesa mogu biti objašnjenje za povećanje potrošnje do 2007. godine. Smanjene prodaje u
2009., 2010., 2011. i 2012. godini mogu se objasniti činjenicom da se tablete fluorida prodaju
izvan ljekarni kao mineralni dodaci u kombiniranim pripravcima u kategoriji dodataka
prehrani. U istom navedenom razdoblju potrošnja Antiinfektiva i antiseptika za lokalnu
oralnu terapiju je udvostručena.
Na Slici A2 prikazana je potrošnja preparata fluorida A01AA01 od 2009. do 2013.
godine u DTD, a u Tablici A3 i na Slici A3 potrošnja preparata fluorida po županijama u 2013.
godini u DDD/TSD. Potrošnja se kreće od 0,03 DTD u Međimurskoj županiji do 0,63 u
Požeško-slavonskoj županiji, što čini razliku od 0,6 DDD/TSD.
Lijekovi za poremećaje kiselosti (A02)
U skupni Lijekovi za poremećaje kiselosti (A02) 95 % ukupne potrošnje izražene
financijski u 2013. godini odnosi se na lijekove za liječenje peptičkog ulkusa i
gastroezofagealne refluksne bolesti, dok antacidi čine preostalih 5 % ukupne potrošnje. U
2013. godini bili su sa 37,72 DDD/TSD na devetom mjestu po potrošnji među svim
terapijskim skupinama, dok su sa 170 milijuna kuna bili na desetom mjestu po potrošnji u
kunama. Lijekovi za liječenje peptičkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti iskazuju
povećanje potrošnje za 8 % u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu izraženo u DDD/TSD. Za
razdoblje od 2009. do 2013. godine prosječno povećanje potrošnje ovih lijekova iznosilo je
11 % godišnje. Inhibitori protonske crpke (ATC skupina A02BC) imali su rast potrošnje od 14
% godišnje izraženo u DDD/TSD u razdoblju od 2009. do 2013. godine. To su izračuni za
ukupno povećanje potrošnje lijekova u ATK skupini A02B (Tablica A1, Tablica A4).
U skupini lijekova za želučani vrijed i gastro-ezofagealnu refluksnu bolest najveću
potrošnju u 2013. godini imali su blokator protonske crpke pantoprazol (20,4 DDD/TSD) te
blokator H2 receptora ranitidin (8,52 DDD/TSD), čija se potrošnja neznatno smanjila u
odnosu na prethodnu godinu. Pantoprazol i ranitidin u 2013. godini zauzimaju 9. i 27. mjesto
u sveukupnoj potrošnji lijekova izraženo u DDD/TSD. Istovremeno, pantoprazol je s
prometom od 85 milijuna kuna u 2013. godini bio prvi lijek u ukupnoj potrošnji lijekova. Dok
29
je u promatranom razdoblju od 2009. do 2013. godine prisutan stalan trend povećanja
potrošnje skupine inhibitora protonske crpke, kod antagonista H2 receptora zabilježen je
porast potrošnje do 2011. godine, a zatim je došlo do značajnog pada koji je najvjerojatnije
posljedica prebacivanja određenih doza i veličina pakiranja inhibitora protonske crpke u
bezreceptni status. Ovaj značajan pad potrošnje antagonista H2 receptora ne prati toliko
značajan rast lijekova iz skupine inhibitora protonske crpke. U razdoblju od 2009. do 2013.
godine potrošnja antacida povećana je za 18 % (izraženo financijski, antacidi nemaju
dodijeljeni DDD), a kako ovi lijekovi čine svega 5 % potrošnje u skupini A02, navedeni
pokazatelji ne mogu pojasniti pad potrošnje antagonista H2 receptora u 2013. u odnosu na
2011. godinu.
Skupini inhibitora protonske crpke pripadaju još i lijekovi ezomeprazol, omeprazol te
lanzoprazol s potrošnjom od 4,6 do 1,7 DDD/TSD. Na slici A4 prikazana je potrošnja lijekova
za peptički ulkus i GERB (A02B) u razdoblju od 2009. do 2013. godine u DDD/TSD.
Lijekovi za funkcionalne gastrointestinalne (GIT) poremećaje (A03),
Antiemetici i lijekovi za suzbijanje mučnine (A04), Lijekovi za žuč i
jetru (A05), Laksativi (A06), Antidijaroici i lijekovi s
antiinflamatornim i antiinfektivnim djelovanjem (A07), Lijekovi za
liječenje pretilosti - anoreksici (A08), Digestivi, uključujući probavne
enzime (A09)
Mebeverin, lijek za funkcionalne crijevne poremećaje te propulziv metoklopramid
čine gotovo cjelokupnu potrošnju lijekova u A03 skupini (3,8 DDD/TSD) u 2013. godini. Vrlo
slične vrijednosti nalazimo i kroz cijelo promatrano razdoblje od 2009. do 2013. Lijekovi iz
skupine Beladona i derivati čine vrlo mali ostatak potrošnje u ovoj skupini lijekova (Tablica
A5).
U skupini Antiemetika i pripravaka za suzbijanje mučnine (A04), u 2013. prema
DDD/TSD lijekovi koji se najviše troše su granisetron i ondansetron (0,02 DDD/1000/dan).
Prema potrošnji u kunama redoslijed je sljedeći: palonosetron, granisetron i ondasetron
(Tablica A6).
Iz skupine Lijekova za žuč i jetru (A05), ursodeoksikolna kiselina je jedini lijek koji se
propisuje na recept te čini cjelokupnu potrošnju u 2013. godini (0,35 DDD/TSD). Ostali
lijekovi iz ove skupine su uglavnom OTC preparati (Tablica A7).
U skupini Laksativa (A06), od lijekova koji se izdaju na recept cjelokupna potrošnja u
2013. godini odnosi se na laktulozu s 3,2 DDD/TSD. Od ostalih lijekova ove skupine koji
pripadaju OTC pripravcima, bisakodil ima najveću potrošnju (2,9 DDD/TSD) (Tablica A8).
U skupini Antidijaroika (A07), većinu potrošnje u 2013. godini čine intestinalni
antiinflamatorni lijekovi kojima pripadaju mesalazin i sulfasalazin (1,42 i 0,66 DDD/TSD).
Ostali lijekovi u ovoj skupini imaju vrlo malu potrošnju, kako u DDD/TSD tako i u kunama
(Tablica A9).
Potrošnja Anoreksika (A08) u Hrvatskoj odnosi se na potrošnju sibutramina i orlistata
i u 2013. godini ona je zanemariva. U razdoblju do 2009. godine bio je prisutan lagani porast
potrošnje ovih lijekova, dok se od 2009. do 2013. godine navedeni iznos potrošnje značajno
30
smanjuje. Navedeno smanjenje potrošnje izravna je posljedica povlačenja odobrenja za
stavljanje u promet lijeka sibutramin u siječnju 2010. godine iz sigurnosnih razloga odnosno
zbog povećanog rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti (Tablica A10).
Skupina Digestiva (A09) ima izrazito malu potrošnju koja prikazana financijski iznosi
0,13 % cjelokupne potrošnje lijekova u 2013. godini.
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti – antidijabetici (A10)
Lijekovi koji se koriste u terapiji dijabetesa (A10) najpropisivaniji su lijekovi u skupini
pripravaka za probavni sustav i mijenu tvari. Prevalencija dijabetesa u svijetu iznosi oko 3,1
%, a slična je i u Hrvatskoj te na taj način možemo objasniti da se antidijabetici nalaze na
petom mjestu najpropisivanijih lijekova prema potrošnji u DDD/TSD, a na četvrtom mjestu
po potrošnji u kunama u 2013. godini. Oko ¾ bolesnika u terapiji koristi oralne antidijabetike,
a ¼ inzuline (Tablice A1; A11).
Oralni antidijabetici koriste se u terapiji bolesnika s dijabetesom Tipa 2, dok se inzulin
može koristiti i u dijabetesu Tipa 1 i Tipa 2. U 2013. godini potrošnja antidijabetika povećana
je za 5% izraženo u DDD/TSD u odnosu na 2012. godinu, a godišnji porast bio je stabilan
tijekom proteklih pet godina i iznosi prosječno 9,3 % godišnje. U 2013. godini bili su sa 62,5
DDD/TSD na petom mjestu po potrošnji među svim terapijskim skupinama, dok su sa 302
milijuna kuna bili na četvrtom mjestu po potrošnji u kunama. Tijekom promatranih pet
godina izdvajanja za antidijabetike u kunama povećala su se s 228 milijuna kuna u 2009.
godini na 302 milijuna kuna 2013. godini. Razlog ovom povećanju vidimo u činjenici da je
povećana prevalencija Tipa 2 dijabetesa te da je intenzivirana terapijska strategija prema
kojoj većina bolesnika s dijabetesom Tipa 2 treba medikamentoznu terapiju. Do porasta
prevalencije dolazi i zbog činjenice da je kod pacijenata koji žive dulje povećana učestalost
dijabetesa Tipa 2.
Ukupna potrošnja inzulina u stalnom je porastu i potrošnja izražena u DDD/TSD veća
je za 5 % u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu. Tijekom posljednjih godina došlo je do
povećane potrošnje inzulina srednje dugog djelovanja s brzim nastankom učinka (A10AD) i
oni sada čine oko 55 % potrošnje inzulina. Inzulin aspart, lijek iz ove skupine, s prometom od
74 milijuna kuna na trećem je mjestu po potrošnji svih lijekova u 2013. godini.
Promet oralnih antidijabetika u 2013. godini mjeren u DDD/TSD povećan je također
za 5 % u odnosu na 2012. godinu. Najznačajniji po potrošnji u ovoj skupini lijekova su
bigvanid metformin, koji je na desetom mjestu sveukupne potrošnje, te sulfonamidi kao
glimepirid i gliklazid koji čine preko 90 % potrošnje ovih lijekova.
Nekoliko fiksnih kombinacija oralnih antidijabetika uvedeno je na tržište zadnjih
godina. To je rezultat povećanog zanimanja za veću i optimalnu kontrolu šećera u krvi te
pristup intenzivnijem tretmanu liječenja. Potrošnja navedenih kombinacija lijekova za sada je
niska. Lijekovi iz skupina tiazolidindiona kao i inhibitora dipeptidil peptidaze u promatranom
razdoblju su uvedeni na tržište. Ovi lijekovi su predstavnici novih mehanizama djelovanja te
su tako navedeni kao dopunska terapija u liječenje bolesnika s dijabetesom Tipa 2. U skupini
tiazolidindiona potrošnja roziglitazona se smanjuje, dok je potrošnja pioglitazona u blagom
31
rastu. Nakon što je Europska agencija za lijekove (EMA) izdala priopćenje o suspenziji
primjene lijekova koji sadrže roziglitazon Agencija za lijekove i medicinske proizvode
(HALMED) u rujnu 2010. godine izvjestila je o povlačenju ovih lijekova s tržišta u Republici
Hrvatskoj. Od tada se potrošnja u Hrvatskoj rapidno smanjuje i u 2013. godini je beznačajna.
Naime, istraživanja su utvrdila kako roziglitazon bitno povećava rizik od srčanog udara te rizik
od smrti povezane s problemima srca i krvnih žila, a smanjuje i gustoću kostiju. Osim toga,
roziglitazon ne djeluje na smanjenje razine šećera u krvi značajno bolje od bilo kojeg drugog
peroralnog lijeka.
S druge strane, prema podacima o korištenju, pioglitazon uzimaju milijuni oboljelih
od šećerne bolesti, ali su analize utvrdile kako on nema značajniji učinak u odnosu na ostale
antidijabetike, a ima izražene nuspojave. Tako je ustanovljeno da su korisnici ovog lijeka
osim dobivanja na težini, zadržavanju tekućine, povećanoj stopi prijeloma imali i povećanje
kardiovaskularnih incidenata. Sitagliptin, inhibitor dipeptidil peptidaze, iskazuje konstantan
porast potrošnje u promatranom razdoblju.
U tablici A12 i na Slici A5 prikazana je izvanbolnička potrošnja lijekova u terapiji
dijabetesa (oralni antidijabetici i inzulini) po županijama u 2013. godini u DDD/TSD.
Vitamini (A11), Minerali (A12), Ostali lijekovi za probavni trakt i
metabolizam (A16)
U skupini lijekova Vitamini (A11), prema DDD/TSD, daleko najveću potrošnju ima
askorbinska kiselina (vitamin C), zatim slijede kalcitriol (vitamin D), tokoferol (vitamin E) i
tiamin (vitamin B1). Većina ovih lijekova na tržište dolazi u kombinacijama vitamina ili u
preparatima koji kombiniraju vitamine i minerale te pripadaju lijekovima koji se izdaju bez
recepta. S prometom od 35 milijuna kuna u 2013. godini u sveukupnoj potrošnji u kunama
čine manje od 1 % prometa (Tablice A1; A13).
Oko 70 % potrošnje lijekova u 2013. godini prema DDD/TSD u skupini Minerala
pripada kalciju , a ostatak pripada kaliju. Nasuprot tomu, prema financijskoj potrošnji kaliju
pripada oko 85 %, a kalciju 15 %. Kao i kod vitamina, i u ovoj skupini lijekova postoje različite
kombinacije između minerala, zatim kombinacije minerala i vitamina, a često se ovi pripravci
ne kategoriziraju kao lijekovi nego kao dodaci prehrani (Tablice A1; A14).
U skupini lijekova Ostali lijekovi za probavni trakt i metabolizam (A16) svake se
godine pojavljuje neki novi lijek za liječenje rijetkih bolesti. Riječ je o lijekovima za liječenje
metaboličkih bolesti, primjerice za Gaucherovu bolest i Fabrijevu bolest, koje nastaju zbog
nedostatka određenih enzima, poput agalzidaze, imigluceraze laronidaze i ostalih. Budući da
je sve više novootkrivenih slučajeva bolesti tijekom promatranog razdoblja, u posljednjih pet
godina potrošnja dugotrajne zamjenske enzimske terapije je u porastu. Isto tako, lijekovi iz
ove skupine gotovo u cijelosti pripadaju bolničkoj potrošnji lijekova. Navedeni lijekovi su
skupi, troši ih mali broj ljudi tako da je potrošnja u DDD/TSD vrlo mala, a potrošnja u kunama
se kreće između 74 milijuna u 2009. godini i 89 milijuna u 2013. godini (Tablice A1; A15).
32
Prikaz potrošnje u tablicama i slikama u skupini A
Tablica A 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu A –
Lijekovi koji djeluju na probavni sustav i metabolizam
Iznos u milijunima kuna
ATK
Naziv skupine
2009
2010
2011
2012
2013
A01A
Stomatološki lijekovi
5,64
6,87
8,48
8,82
9,26
A02A
Antacidi
7,85
9,25
8,70
8,29
9,22
A02B
Lijekovi za liječenje peptičkog ulkusa i
GERB
182,00 197,52 199,68 201,46 163,06
A03A
Lijekovi za funkcionalne crijevne
poremećaje
6,05
7,48
8,32
9,61
10,45
A03B
Beladona i derivati
1,90
2,35
2,17
1,95
2,35
A03F
Propulzivi
3,41
3,62
3,57
3,67
3,92
A04A
Antiemetici i lijekovi za suzbijanje
mučnine
10,50 13,56
13,57
10,73
11,66
A05A
Lijekovi za žuč
2,92
3,31
3,35
3,50
3,62
A05B
Lijekovi za jetru, lipotropici
3,29
3,22
3,16
3,29
3,36
A06A
Laksativi
15,41 17,17
17,38
18,66
20,10
A07A
Intestinalni antiinfektivi
0,00
0,01
0,00
0,00
0,01
A07B
Intestinalni adsorbensi
0,93
1,11
1,21
1,24
1,10
A07D
Antipropulzivi
1,38
1,33
1,30
1,31
1,33
A07E
Intestinalne antiinflamatorne tvari
14,03 15,40
16,46
17,96
18,98
A08A
Lijekovi za liječenje pretilosti
(anoreksici)
6,33
2,56
1,43
0,69
0,62
A09A
Digestivi, uključujući probavne enzime
5,05
5,86
9,47
6,66
6,97
A10A
Inzulini
128,16 148,02 150,43 156,91 164,99
A10B
Oralni lijekovi za snižavanje glukoze u
krvi (or. Anitdijabetici)
100,10 101,13 106,38 118,31 136,61
A11A
Multivitamini, kombinacije
0,47
0,93
1,38
2,31
3,35
A11B
Multivitamini, obični
0,02
0,05
0,03
0,01
0,00
A11C
Vitamini A i D, pojedinačni i u
kombinaciji
9,09 11,64
11,48
11,77
13,42
A11D
Vitamin B1, obični i u kombinaciji s
vitaminima B6 i B12
1,37
1,66
1,69
1,83
2,10
A11E
Vitamin B-Kompleks, uključujući
kombinacije
7,12
7,96
8,01
7,56
7,75
A11G
Askorbinska kiselina (vitamin C),
uključujući kombinacije
8,11
7,54
7,26
6,70
6,64
A11H
Ostali vitamini
0,75
0,75
0,73
0,61
0,60
A11J
Ostali vitamini, kombinacije
0,96
1,04
0,91
0,78
0,83
A12A
Kalcij
3,79
3,77
3,51
2,98
2,78
A12B
Kalij
15,11 17,95
17,38
18,48
19,23
A16A
Ostali lijekovi za probavni trakt i
metabolizam
67,02 48,70
82,28
81,42
88,70
33
Slika A 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za skupinu A – Lijekovi
koji djeluju na probavni sustav i metabolizam (prikazane skupine čija je prosječna godišnja
potrošnja veća od 10 milijuna kuna)
Tablica A 2. Ukupna potrošnja stomatoloških lijekova u razdoblju od 2009. do 2013. godine
u DDD/TSD
ATK
INN
DDD/TSD
2009
2010
2011 2012
2013
A01
STOMATOLOŠKI LIJEKOVI
3,93
4,89
5,90 6,66
7,08
A01A
STOMATOLOŠKI LIJEKOVI
3,93
4,89
5,90 6,66
7,08
A01AA
Lijekovi za profilaksu karijesa
0,76
0,64
0,52 0,40
0,16
A01AA01 natrijev fluorid
0,76
0,64
0,52 0,40
0,16
A01AB
Antiinfektivi i antiseptici za lokalnu
oralnu terapiju
3,17
4,25
5,38 6,26
6,92
A01AB09 mikonazol
3,17
4,25
5,38 6,26
6,92
0
50
100
150
200
250
2009
2010
2011
2012
2013
mi
lij
un
i k
un
a
A02B
A06A
A07E
A10A
A10B
A12B
A16A
34
Slika A 2. Potrošnja preparata fluorida A01AA01 od 2009. do 2013. godine u DDD/TSD
Tablica A 3. Izvanbolnička potrošnja preparata fluorida po županijama u 2013. godini u
DDD/TSD
Županija
A01AA01
1 Zagrebačka
0,11
2 Krapinsko-zagorska
0,08
3 Sisačko-moslavačka
0,16
4 Karlovačka
0,20
5 Varaždinska
0,07
6 Koprivničko-križevačka
0,09
7 Bjelovarsko-bilogorska
0,24
8 Primorsko-goranska
0,12
9 Ličko-senjska
0,50
10 Virovitičko-podravska
0,14
11 Požeško-slavonska
0,63
12 Brodsko-posavska
0,11
13 Zadarska
0,47
14 Osječko-baranjska
0,05
15 Šibensko-kninska
0,09
16 Vukovarsko-srijemska
0,17
17 Splitsko-dalmatinska
0,25
18 Istarska
0,08
19 Dubrovačko-neretvanska
0,15
20 Međimurska
0,03
21 Grad Zagreb
0,09
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
1,20
1,40
1,60
1,80
2,00
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS
D
35
Slika A 3. Izvanbolnička potrošnja preparata fluorida (A01AA01) po županijama u 2013.
godini u DDD/TSD
Tablica A 4. Potrošnja lijekova za poremećaj kiselosti (A02) od 2009. do 2013. godine u
DDD/TSD
ATK
Dostları ilə paylaş: |