Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu



Yüklə 4,96 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə14/17
tarix28.01.2017
ölçüsü4,96 Mb.
#6611
1   ...   9   10   11   12   13   14   15   16   17

DDD/
TS

111   
 

ATK SKUPINA N – Lijekovi koji djeluju 
na živčani sustav 
 
Glavne terapijske skupine u ATK skupini N - Lijekovi koji djeluju na živčani sustav 
 
N01   Anestetici 
N02  Analgetici 
N03   Antiepileptici 
N04   Antiparkinsonici 
N05   Psiholeptici 
N06   Psihoanaleptici 
N07   Lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav i parasimpatomimetici 
 
 
Lijekovi  koji  utječu  na  živčani  sustav  –  N skupina –  lijekovi su s trećom  najvećom 
ukupnom potrošnjom, u iznosu od 811,4  milijuna kuna te, na drugom mjestu  sa 155,1 
DDD/TSD  (Tablice  2  i  3)  u  2013. godini. Inače, drugu poziciju u potrošnji u DDD/TSD  i u 
financijskom smislu, osim 2013. godine, ovi lijekovi drže kroz promatrano razdoblje od 2009. 
do 2013. godine. 
 
Skupina  lijekova  N  uključuje  anestetike,  analgetike,  hipnotike,  anksiolitike, 
antidepresive,  lijekove  protiv bolesti  ovisnosti  i druge  lijekove za  liječenje  bolesti  živčanog 
sustava. Potrošnja mjerena u DDD/TSD u 2013. godini bila je veća za 4,5 % u odnosu na 2012. 
godinu (razlika je 6,7 DDD/TSD), dok je financijski potrošnja bila manja za 0,5 % i razlika je 
iznosila 4,2 milijuna kuna (Tablice 2. i 3.). Tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. 
godine potrošnja je u stalnom rastu, koji prosječno iznosi 3 % godišnje u DDD/TSD, dok je 
financijska  potrošnja  u  kunama,  prosječno,  veća  za  2,4  %  godišnje.  Tablica  N1  prikazuje 
potrošnju u milijunima kuna za ATK skupinu N – Lijekovi koji djeluju na živčani sustav. 
 
 
Anestetici (N01), Analgetici (N02)
 
 
 
Gotovo  cjelokupna  potrošnja  lijekova  u  skupini  N01  (Anestetici)  pripada  bolničkoj 
potrošnji, a lijekovi nemaju dodijeljenu DDD jer se radi o skupini lijekova koji se primjenjuju 
do  postizanja  učinka,  najčešće  se  radi  o  parenteralnoj primjeni i doziranje je individualno 
stoga  se  njihova  potrošnja  prati  samo  prema  financijskim  pokazateljima.  Anestetici,  opći  i 
lokalni, u Hrvatskoj tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine imaju ukupnu 
potrošnju u iznosu od prosječno 27 milijuna kuna godišnje. 
 
Skupini lijekova protiv boli, analgeticima, mogu se pridodati i lijekovi iz skupine M01A 
(nesteroidni antireumatici - NSAR), koji se također koriste u liječenju boli. Pri vrednovanju 
trendova  uporabe  analgetika  trebaju  biti  uključene obje skupine. Analgetici su se, s 183 
milijuna  kuna,  nalazili  na  devetom  mjestu  po  financijskoj  potrošnji  među  svim  terapijskim 
112   
 

skupinama u 2013. godini. Analgetici se mogu podijeliti u skupine opioida (ATK skupina N02A 
Opioidi  –  morfij  i  slični  lijekovi),  drugih  analgetika/antipiretika  (neopioidni  analgetici)  (ATK 
skupina N02B) te antimigrenske lijekove (N02C). 
 
Neopioidni analgetik paracetamol  i  fiksne  kombinacije  paracetamola  čine  većinu 
potrošnje prema financijskim pokazateljima. Pripadaju skupini N02B i čine 81 % od ukupne 
potrošnje u toj skupini u 2013. godini. Također, potrošnjom neopioidnih analgetika praćenoj 
u DDD/TSD dominira paracetamol  (ATK skupina N02BE01) s 4,5 od 5,75 DDD/TSD u 2013. 
godini. Oko 55 % potrošnje svih analgetika u N skupini u DDD/TSD odnosi se na neopioidne 
analgetike. 
 
U  opioidnoj  skupini  (N02A)  najveći  udio  ima  potrošnja  tramadola  i tramadola u 
kombinacijama. Prema podacima iz baze podataka HALMED-a o potrošnji lijekova u Republici 
Hrvatskoj  vidljivo je da gotovo pet stanovnika od 1000 svaki dan uzima barem jednu 
definiranu dnevnu dozu opioidnog analgetika izdanog u 2012. godini. 
 
Potrošnja u skupini analgetika koji se izdaju bez recepta (tzv. OTC lijekovi), prikazana 
je na Slici N2, iz koje je vidljivo da potrošnja paracetamola umjereno, a ibuprofena izrazito 
raste tijekom razdoblja od 2009. do 2013. godine, dok se potrošnja acetilsalicilne kiseline 
umjereno smanjuje. 
Pripravci za liječenje migrene (N02C) godišnje se troše u količini do 0,2 DDD/TSD, dok 
financijska  potrošnja  ovih  lijekova  iznosi  prosječno  8  milijuna kuna  u promatranom 
razdoblju. 
Tablica N3 i Slika N1 prikazuju potrošnju opioidnih analgetika (N02A) po županijama u 2013. 
godini u DDD/TSD. Tablica N4 i Slika N3 prikazuju potrošnju analgetika i antipiretika (N02B) 
po županijama u 2013. godini u DDD/TSD. 
 
 
Antiepileptici (N03), Antiparkinsonici (N04)
 
 
 
Financijska  potrošnja  Antiepileptika  (N03)  u  2013.  godini iznosi 83,3  milijuna kuna, 
dok se  u  razdoblju od 2009. do 2013.  godine  kretala  između  65,95  i  86,2  milijuna.  Slične 
proporcionalne  vrijednosti  prisutne  su  i  u  potrošnji  u  DDD/TSD  gdje je u 2013.  godini 
zabilježena  potrošnja  od  8,27  DDD/TSD, dok se u  razdoblju od 2009. do  2013. godine 
potrošnja kretala od 6,6  do  navedenih  8,27  DDD/TSD. Lijekovi s  najvećom  potrošnjom  u 
DDD/TSD  bili su  derivati karboksamida  (karbamazepin  i  okskarbazepin)  i  derivati masnih 
kiselina (valproična  kiselina).  Od ostalih antiepileptika zanimljivih po potrošnji navodimo i 
lamotrigin (Tablica N5). 
 
Financijska  potrošnja  Antiparkinsonika  (N04)  u  2013. godini iznosila je 38  milijuna 
kuna, dok je u promatranom razdoblju od 2009. do 2013. godine bila između 34 i 38 milijuna 
kuna, od čega  su  više  od  90  %  potrošnje  činili  lijekovi  iz  skupine  dopaminergika. Odnosi 
dobivenih  vrijednosti  u  potrošnji  DDD/TSD  su  slijedeći:  u  2013.  godini  zabilježena  je 
potrošnja od 3,87  DDD/TSD,  a  u razdoblju od  2009. do 2013. godine potrošnja se  kretala 
između  3,23 i 3,87  DDD/TSD. Raspodjela  u  DDD/TSD  je  drukčija  nego  financijska  i  iznosi 
prosječno  55  %  potrošnje  u  korist  dopaminergika  prema  45  %  u korist antikolinergika 
113   
 

(Tablica N6). Po potrošnji, od antikolinergika ističe se biperiden,  a među dopaminergicima 
kombinacija levodopa i inhibitor dekarboksilaze. 
 
 
Psiholeptici(N05)
 
 
 
Lijekovi iz skupine psiholeptika (N05) imaju višestruku uporabu, ovisno o uporabljenoj 
dozi, a prema terapijskim područjima možemo ih podijeliti na antipsihotike, anksiolitike te 
sedative i hipnotike. 
 
Psiholeptici su s potrošnjom od 95,1 DDD/TSD u 2013. godini te s 329,5 milijuna kuna 
prema  financijskoj  potrošnji  druga  terapijska skupina u cjelokupnoj potrošnji lijekova. 
Tijekom  promatranog  razdoblja  od 2009. do 2013.  godine  primjećuje  se  trend  rasta 
potrošnje ovih lijekova od 3,2 % godišnje u DDD/TSD te 4,3 % prema financijskoj potrošnji. 
 
Jedna  od  glavnih  indikacija  za  primjenu  antipsihotika  (N05A)  je  liječenje  psihičkih 
bolesti  kao  što  je  shizofrenija.  Potrošnja  antipsihotika mjerena u  DDD/TSD  ima relativno 
stabilan rast od prosječno 6,1 % godišnje tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. 
godine (Slika N2), a sličan trend (7,1 %) je uočen je i u financijskoj potrošnji. Za većinu novije 
generacije antipsihotika sada je dostupno  dosta  generičkih  lijekova (paralela)  koje su 
uvrštene na listu lijekova HZZO-a, kao što su risperidon,  olanzapin ili kvetiapin. U 2013. 
godini imamo povećanje potrošnje u DDD/TSD od 27 % u odnosu na 2009. godinu, dok je 
financijska  potrošnja  porasla  s  171  u 2009.  godini na 224  milijuna kuna u 2013. godini ili 
prosječno za 10,6 milijuna kuna godišnje (Tablica N1), odnosno u ovom razdoblju radi se o 
povećanju  od  31  %.  Vodeći lijekovi po  potrošnji u kunama u ovoj skupini su noviji 
antipsihotici  risperidon koji  je na  ukupnom 9. mjestu  od  svih lijekova s  potrošnjom  od 62 
milijuna kuna, zatim  olanzapin  (11. mjesto,  58  milijuna  kuna)  i  kvetiapin  (20. mjesto, 40 
milijuna  kuna)  (Slika  N4). Udio  antipsihotika u  potrošnji  psiholeptika  u  DDD/TSD  u 2013. 
godini iznosio je 13,5 % (Tablica N7). 
 
U  potrošnji  anksiolitika  (N05B)  u  DDD/TSD  prati se stabilan rast od 4,7  %  godišnje 
tijekom posljednjih nekoliko godina (2009. do 2013.) i čini 75 % potrošnje svih psiholeptika u 
2013. godini. Financijska potrošnja je  vrlo  stabilna  i  izjednačena  kroz promatrane  godine  i 
iznosi  prosječno  godišnje  86  milijuna  kuna.  Najčešće  izdavani  lijekovi  iz  ove  skupine  su 
diazepam (33,56  DDD/TSD,  ukupno  četvrto  mjesto potrošnje lijekova u 2013.  godini)  i 
alprazolam (24,76 DDD/TSD, ukupno sedmo mjesto potrošnje lijekova u 2013. godini) (Slika 
N5). Prema podacima iz baze podataka HALMED-a o potrošnji lijekova vidljivo je da je preko 
71 stanovnik od 1000 svaki dan uzimao barem jednu definiranu dnevnu dozu anksiolitika u 
2013. godini, dok je taj broj u 2009. godini bio oko 60.  Tablica  N8  i  Slika  N6  prikazuju 
potrošnju anksiolitika (N05B) po županijama u 2013. godini u DDD/TSD. 
 
Potrošnja  hipnotika  i  sedativa  (N05C)  u  2013. godini bila  je  11,14  DDD/TSD,  a 
financijski iznosila je 18,7 milijuna kuna. Prosječna potrošnja bila je 12,7 DDD/TSD te 19,4 
milijuna kuna godišnje tijekom razdoblja 2009. do 2013. Tijekom posljednjih nekoliko godina 
potrošnja ovih lijekova oscilirala je i kretala se između 9,76 u 2012. godini i 16,15 DDD/TSD u 
2010. godini. U ovoj potrošnji velik udio imaju noviji lijekovi srodni benzodiazepinima (Slika 
114   
 

N5),  a  između  njih  osobito  se  ističe  zolpidem  koji  čini  63  % ukupne potrošnje hipnotika i 
sedativa. Iako ovi lijekovi imaju  nešto  drukčiju  strukturu  od  benzodiazepina, do sada se 
smatralo da se radi o istim učincima kao u benzodiazepina, s nešto manje nuspojava, osobito 
u pogledu stvaranja ovisnosti o lijeku. Iz tog je razloga Europska agencija za lijekove (EMA) 
pokrenula arbitražni postupak (eng. referral) koji razmatra sigurnosni profil viših doza ovog 
lijeka. Slika N10 prikazuje potrošnju psiholeptika (N05) i antidepresiva (N06A) od 2009. do 
2013. godine  u  DDD/TSD.  Tablica  N9  i Slika N7  prikazuju  potrošnju hipnotika i sedativa 
(N05C) po županijama u 2013. godini u DDD/TSD. 
 
 
Psihoanaleptici  (N06),  Ostali  lijekovi  koji  djeluju  na  SŽS  uključujući 
parasimpatomimetike (N07)
 
 
 
Skupini  Psihoanaleptika  pripadaju  Antidepresivi  (N06A),  Psihostimulansi,  Lijekovi za 
ADHD  i  Nootropici  (N06B)  i  Lijekovi  protiv  demencije  (N06D).  Potrošnja psihoanaleptika u 
DDD/1000/dan raste tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013. godine po stopi od 
4,8 % godišnje, dok financijska potrošnja stagnira i smanjuje se prosječno po stopi od 0,5 % 
godišnje. S potrošnjom od 27,7  DDD/1000/dan  u  2013. godini  psihoanaleptici su na  11. 
mjestu po ukupnom redoslijedu, dok su s potrošnjom od 92 milijuna kuna bili 16. terapijska 
skupina po redu. 
 
Praćenjem  potrošnje  antidepresiva  u  DDD/TSD  uočavamo  stabilan  rast  od  6  % 
godišnje tijekom posljednjih nekoliko godina (2009. do 2013.), a u 2013. godini antidepresivi 
čine 96 % potrošnje svih psihoanaleptika (Tablica N10). U odnosu na 2009. godinu, kad je 
potrošnja iznosila 21,2 DDD/TSD, u 2013. godini iznosila je 26,7 DDD/TSD (Slika N10). U 2013. 
godini financijski promet antidepresivima iznosio je 82,9 milijuna kuna, što je sličan rezultat 
kao i 2009. godine, kada je potrošnja iznosila 82,5 milijuna kuna. Nastojanjem HZZO-a da se 
u  ukupnom zdravstvenom sustavu smanje troškovi  ovih  lijekova,  na listu  lijekova HZZO-a 
uključeni su  jeftiniji  generički lijekovi  (paralele)  koji  su u navedenom razdoblju dobili 
odobrenje za stavljanje  lijekova  u  promet.  Najveći  udio  u  potrošnji  antidepresiva  čine 
selektivni inhibitori  ponovne pohrane monoamina kao što su sertralin,  escitalopram, 
paroksetin  i  fluvoksamin  (Slika  N8).  Njihova  potrošnja  čini  73  % ukupne potrošnje 
antidepresiva u 2013. godini. 
Potrošnja antidepresiva pokazuje značajne razlike između pojedinih županija. Tablica 
N11  i Slika N9  prikazuju  potrošnju  antidepresiva  (N06A)  po  županijama  u  2013. godini u 
DDD/TSD. Prema podacima iz baze podataka HALMED-a o potrošnji lijekova vidljivo je da je 
26  stanovnika od 1000 svaki dan uzimalo jednu  definiranu  dnevnu  dozu  antidepresiva  u 
2013. godini, dok je taj broj u 2007. godini bio  oko  21. Slika N2 prikazuje potrošnju 
psiholeptika (N05) i antidepresiva (N06A) od 2009. do 2013. godine u DDD/TSD. 
 
Za razliku od mnogih zapadnih zemalja potrošnja Psihostimulansa, Lijekova za ADHD i 
Nootropika  (N06B)  imala  je  smanjenje potrošnje,  i  to  od  početka  praćenja  sustavne 
potrošnje lijekova 2005. godine, koja se nastavila i u promatranom razdoblju  potrošnje 
lijekova od 2009. do 2013. godine. U razdoblju od 2009.  do 2013. godine  potrošnja se 
smanjila od 0,14  na  0,09  DDD/TSD  u 2013.  godini.  To  su  puno  manje  vrijednosti nego u 
115   
 

nekim razvijenim zapadnim zemljama gdje koje iznose 7,5  DDD/TSD. Lijekovima u ovoj 
skupini također pripadaju i lijekovi za liječenje narkolepsije. 
 
Lijekovi za liječenje demencije (N06D) u Hrvatskoj nalaze se u prometu u posljednjem 
desetljeću. Nakon razdoblja s povećanjem potrošnje ovih lijekova od 2005. do 2007. godine 
mjereno u DDD-ima, u razdoblju od 2007. do 2013. godine potrošnja navedenih lijekova se 
smanjuje,  te je  u 2013. godini prisutan značajan  pad (0,92  DDD/TSD)  u  odnosu  na  2009. 
godinu (1,66 DDD/TSD). Kao i u prethodnoj skupini, potrošnja lijekova za liječenje demencije 
više je od dvostruko manja nego u nekim razvijenim zapadnim zemljama. 
 
Skupinu N07 – Ostali lijekovi koji djeluju na SŽS, uključujući parasimpatomimetike –  
čine  Parasimpatomimetici  (N07A),  Lijekovi  za  liječenje  ovisnosti  (N07B),  Lijekovi  protiv 
vrtoglavice  (N07C)  i  Ostali  lijekovi  koji  djeluju  na  SŽS.  Potrošnja ovih lijekova je  stabilna 
tijekom promatranog razdoblja od 2009. do 2013.  godine, i iznosi  prosječno  10  DDD/TSD 
godišnje. U promatranom razdoblju porast financijske potrošnje u kunama iznosi prosječno 5 
% godišnje, dok u 2013. godini iznosi 60 milijuna kuna. 
 
U skupini Lijekova za liječenje ovisnosti više od 90 % potrošnje u DDD/TSD u 2013. 
godini odnosi se na lijekove za liječenje ovisnosti o opioidima (N07BC). Između ovih lijekova 
po potrošnji prednjači metadon s 4,81 DDD/TSD u 2013. godini. Zanimljivo je primijetiti da je 
u Hrvatskoj potrošnja metadona  dvostruko  veća  nego  u  nekim razvijenim zapadnim 
zemljama,  dok  je  potrošnja  svih  lijekova  za  liječenje  ovisnosti dvostruko manja. Potrošnja 
lijekova za liječenje ovisnosti (N07BC) po županijama u 2013. godini u DDD/TSD prikazana je 
u Tablici N13 i Slici N11, a rezultati pokazuju skoro trostruko veću potrošnju ovih lijekova u 
Gradu Zagrebu u odnosu na prosjek. 
 
 
 
Tablica N 1. Potrošnja u milijunima kuna na trećoj razini ATK sustava za ATK skupinu N – 
Lijekovi koji djeluju na živčani sustav 
 
 
  
Iznos u milijunima kuna 
ATK 
Naziv skupine 
2009 
2010 
2011 
2012 
2103 
N01A  Opći anestetici 
18,47 
17,20 
17,09 
15,26 
14,99 
N01B  Anestetici, lokalni 
6,79 
12,25 
14,50 
8,24 
9,42 
N02A  Opijatni analgetici (opioidi) 
69,36 
68,68 
72,33 
74,58 
69,45 
N02B  Ostali analgetici i antipiretici 
114,32  109,92  111,80  106,03  105,48 
N02C  Lijekovi za liječenje migrene 
6,74 
8,15 
8,42 
8,20 
8,31 
N03A  Antiepileptici 
65,95 
83,43 
86,18 
84,04 
83,28 
N04A  Antikolinergici 
2,47 
2,66 
2,50 
2,17 
2,20 
N04B  Dopaminergici 
33,23 
33,05 
31,60 
35,52 
35,88 
N05A  Antipsihotici 
171,06  186,73  207,06  222,72  224,12 
N05B  Anksiolitici 
86,75 
86,77 
83,75 
85,80 
86,71 
N05C  Hipnotici i sedativi 
21,08 
23,15 
18,05 
16,08 
18,71 
116   
 

N06A  Antidepresivi 
82,48 
88,39 
89,52 
88,52 
82,93 
N06B  Psihostimulansi, lijekovi za ADHD i 
nootropici 
0,78 
1,15 
1,41 
0,18 
0,68 
N06D  Lijekovi protiv demencije 
11,10 
10,38 
9,54 
8,40 
8,86 
N07A  Parasimpatomimetici 
4,51 
4,55 
4,76 
4,60 
5,74 
N07B  Lijekovi za liječenje ovisnosti 
28,96 
31,87 
38,16 
42,96 
44,23 
N07C  Sredstva protiv vrtoglavice 
14,67 
14,85 
12,17 
9,86 
8,76 
N07X  Ostali lijekovi koji djeluju na 
središnji živčani sustav 
1,56 
1,72 
1,68 
1,64 
1,70 
 
 
 
Tablica N 2. Potrošnja u DDD/TSD za ATK skupinu N02 – Analgetici 
 
 
ATK  
INN 
DDD/TSD 
2009  2010  2011  2012  2013 
N02 
ANALGETICI 
11,26  11,25  11,52  10,35  10,41 
N02A 
OPIJATNI ANALGETICI (OPIOIDI) 
4,41 
4,65 
4,68 
4,57 
4,44 
N02AA 
Prirodni alkaloidi opija 
0,09 
0,13 
0,15 
0,13 
0,13 
N02AA01  morfij 
0,04 
0,07 
0,08 
0,05 
0,06 
N02AA02  opium 
0,02 
0,01 
0,02 
0,01 
0,01 
N02AA03  hidromorfon 
0,01  *0,00  *0,00  *0,00  *0,00 
N02AA05  oksikodon 
0,03 
0,04 
0,06 
0,07 
0,05 
N02AB 
Derivati fenilpiperidina 
0,59 
0,64 
0,64 
0,65 
0,62 
N02AB02 
petidin 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
N02AB03 
fentanil 
0,59 
0,63 
0,63 
0,65 
0,62 
N02AD 
Derivati benzomorfana 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
N02AD01  pentazocin 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
0,01 
N02AE 
Derivati oripavina 
0,92 
1,02 
1,03 
1,06 
1,08 
N02AE01 
buprenorfin 
0,92 
1,02 
1,03 
1,06 
1,08 
N02AX 
Ostali opioidi 
2,79 
2,86 
2,84 
2,72 
2,61 
N02AX02 
tramadol 
2,79 
2,86 
2,84 
2,72 
2,61 
N02B 
OSTALI ANALGETICI I ANTIPIRETICI 
6,70 
6,41 
6,64 
5,58 
5,75 
N02BA 
Salicilna kiselina i derivati 
1,71 
1,53 
1,54 
0,56 
0,50 
N02BA01 
acetilsalicilna kiselina 
1,71 
1,53 
1,54 
0,56 
0,50 
N02BB 
Pirazoloni 
1,14 
0,99 
0,69 
0,66 
0,80 
N02BB02 
metamizol natrij 
1,14 
0,99 
0,69 
0,66 
0,80 
N02BE 
Anilidi 
3,85 
3,90 
4,41 
4,36 
4,46 
N02BE01 
paracetamol 
3,85 
3,90 
4,41 
4,36 
4,46 
N02C 
LIJEKOVI ZA LIJEČENJE MIGRENE 
0,15 
0,18 
0,20 
0,20 
0,21 
N02CA 
Alkaloidi ergota 
*0,00  *0,00 
0,01  *0,00  *0,00 
117   
 

N02CA01 
N02CA01 
*0,00  *0,00 
0,01  *0,00  *0,00 
N02CC 
Selektivni agonisti 5HT1-receptora 
0,15 
0,18 
0,19 
0,20 
0,21 
N02CC01 
sumatriptan 
0,04 
0,04 
0,04 
0,04 
0,04 
N02CC03 
zolmitriptan 
0,08 
0,09 
0,09 
0,10 
0,10 
N02CC04 
rizatriptan 
0,03 
0,05 
0,06 
0,06 
0,07 
 
 
 
Tablica N 3. Izvanbolnička potrošnja opioidnih analgetika (N02A) po županijama u 2013. 
godini u DDD/TSD 
 
 
Županija 
N02A 
1  Zagrebačka 
3,97 
2  Krapinsko-zagorska 
5,42 
3  Sisačko-moslavačka 
6,58 
4  Karlovačka 
4,49 
5  Varaždinska 
5,00 
6  Koprivničko-križevačka 
7,09 
7  Bjelovarsko-bilogorska 
5,69 
8  Primorsko-goranska 
2,72 
9  Ličko-senjska 
2,34 
10  Virovitičko-podravska 
4,02 
11  Požeško-slavonska 
7,04 
12  Brodsko-posavska 
2,41 
13  Zadarska 
2,78 
14  Osječko-baranjska 
4,99 
15  Šibensko-kninska 
3,88 
16  Vukovarsko-srijemska 
5,64 
17  Splitsko-dalmatinska 
2,55 
18  Istarska 
4,51 
19  Dubrovačko-neretvanska 
3,05 
20  Međimurska 
8,23 
21  Grad Zagreb 
3,27 
 
 
118   
 

Slika N 1. Izvanbolnička potrošnja opioidnih analgetika (N02A) po županijama u 2013. 
godini u DDD/TSD 
 
 
 
 
 
 
Slika N 2. Potrošnja analgetika koji se izdaju bez recepta od 2009. do 2013. godine u 
DDD/TSD 
 
 
 
 
 
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
DDD/
TS

0
1
2
3
4
5
6
7
8
2009
2010
2011
2012
2013
DDD/
TS

Paracetamol (N02BE01)
Ibuprofen (M01AE01)
Acetil-salicilna kiselina
(N02BA01)
119   
 

Yüklə 4,96 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   9   10   11   12   13   14   15   16   17




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin