Uredba za provedbu carinskog zakona

Otpust ili povrat carinskog duga u slučajevima iz točke c) i f) do n) stavka 1. ovog članka moguće je odobriti, ako je roba pod carinskim nadzorom ponovno izvezena iz carinskog područja. Ovaj uvjet neće se zahtijevati ako je roba uništena po odluci nadležnog tijela ili besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama, koji svoju djelatnost obavljaju na carinskom području.

Na zahtjev odnosne osobe može carinarnica odobriti da se roba, umjesto da bi se ponovno izvezla, uništi pod carinskim nad­zorom ili da se radi namjeravanog ponovnog izvoza stavi u provozni postupak ili postupak carinskog skladištenja odnosno unese u slobodnu zonu ili slobodno skladište. Roba kojoj se odobri neki od tih postupaka ili uporaba smatra se stranom robom.

Carinarnica će osigurati potrebne mjere, koje omogućuju da se roba stavljena u postupak carinskog skladištenja odnosno unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladište, može naknadno prepoznati kao strana roba.

Pored drugih uvjeta iz ovog članka, potrebno je također dokazati, da roba nije bila ni korištena niti prodana prije ponovnog izvoza.

Članak 503.

Povrat ili otpust carinskog duga može se također odobriti:

a) ako je roba za koju je greškom bio započet deklarirana za carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza plaćanja carinskog duga, ponovno izvezena iz carinskog područja, pri čemu za tu robu nije bio započet carinski postupak koji je trebao biti, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi uvjeti iz članka 233. Carinskog zakona,

b) ako je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu sa člankom 234. stavak 3. točka b) i stavak 4. Carinskog zakona, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi propisani uvjeti utvrđeni spomenutim člankom.

c) ako je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu sa člankom 502. stavak 1. točke c) i f) do n) ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti propisani člankom 502. stavak 2. do 6. ove Uredbe.

Za povrat ili otpust duga u skladu sa stavkom 1. ovog članka moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) carinarnici, koja odlučuje o zahtjevu za povrat ili otpust moraju biti podnesene sve potrebne isprave o tome da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust carinskog duga:

1. stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja, ili

2. uništena pod nadzorom nadležnih tijela ili osoba, ovlaš­te­nih da uništenje službeno potvrde.

b) carinarnici, koja odlučuje o zahtjevu za povrat ili otpust moraju biti vraćene sve isprave, koje su potvrđivale carinski status domaće robe i s kojima je konkretna roba bila iznesena iz carinskog područja, odnosno priloženi svi dokazi koje carinarnica smatra potrebnim, da te isprave neće biti moguće koristiti pri mogućem kasnijem uvozu robe.

Članak 504.

Za potrebe članka 503. stavak 2. ove Uredbe:

a) kao dokaz da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust duga bila stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja, smatra se:

1. izvornik ili ovjereni primjerak izvozne deklaracije, i

2. potvrda carinarnice preko koje je roba stvarno napustila carinsko područje.

Ako takvu potvrdu nije moguće priložiti kao dokaz da je roba napustila carinsko područje, može se prihvatiti:

- potvrda carinske službe koja potvrđuje prispijeće robe u odredišnu državu, izdanu u toj državi, ili

- izvornik ili ovjereni primjerak carinske deklaracije odredišne države.

Uz te isprave potrebno je priložiti komercijalne i upravne isprave, na temelju kojih carinarnica provjerava da je roba izvezena iz carinskog područja istovjetna robi deklariranoj za carinski postupak s obvezom plaćanja carinskog duga, i to:

- izvornik ili ovjereni primjerak deklaracije za navedeni postupak, i

- na zahtjev carinarnice također komercijalne i druge uprav­ne isprave (npr. račune, otpremnice, provozne isprave, zdravstvene ili druge potvrde) koji sadrže potpuni opis robe (trgovački opis, količinu, i ostale podatke za identifikaciju i druge oznake), koji su priloženi uz deklaraciju za navedeni postupak, izvoznu carinsku deklaraciju ili carinsku deklaraciju odredišne države.

b) kao dokaz da je roba, za koju se zahtijeva povrat ili otpust duga, stvarno uništena pod nadzorom nadležnog tijela ili drugih osoba, koje su ovlaštene da potvrde takvo uništenje, smatra se:

1. izvornik ili ovjereni primjerak zapisnika ili izjave o uništenju robe koju je sastavilo tijelo pod čijim nadzorom je bila roba uništena, ili

2. potvrdu koju je sastavila osoba koja je ovlaštena za nadzor uništenja robe, skupa s odgovarajućim dokazom o ovlaštenju za nadzor.

Isprave iz točke b) moraju sadržavati dovoljno detaljan opis uništene robe (trgovački opis robe, količina, identifikacijske i druge oznake), koji carinarnici omogućuju usporedbu sa podacima iz deklaracije i uz nju priloženih komercijalnih isprava (računi, otpremnice i dr.) za puštanje u carinski postupak, u kojem je nastala obveza plaćanja carinskog duga, kako bi mogla utvrditi da je uništena roba istovjetna robi koja je bila podnesena u carinski postupak.

Kada su dokazi iz stavka 1. točke a) i b) ovog članka, nedostatni da bi carinarnica mogla u konkretnom slučaju odlučiti, ili ako neka od njih nisu na raspolaganju, potrebno je iste dopuniti ili nadomjestiti s drugim ispravama, koje carinarnica smatra potrebnim.

Članak 505.

Ponovno uvezena roba, za koju je pri njezinom izvozu iz carinskog područja Republike Hrvatske plaćen izvozni carinski dug, pri puštanju u slobodan promet imat će pravo na povrat plaćenog iznosa.

Stavak 1. ovog članka će se primijeniti samo u slučajevima iz članka 432. ove Uredbe.

Carinarnici kojoj se roba deklarira za puštanje u slobodan promet, treba priložiti dokaze da se radi o robi iz članka 188. stavak 4. točka b) Carinskog zakona.

Stavak 1. ovog članka primjenjuje se također i u slučaju ponovnog uvoza samo dijela robe za koju je bio pri izvozu plaćen izvozni dug.

Članak 506.

Povrat ili otpust uvoznog carinskog duga ne može se odobriti, ako se prema okolnostima slučaja zahtjev temelji isključivo na jednoj od sljedećih činjenica:

a) da se roba, koja je stavljena u carinski postupak zbog kojeg je nastala obveza plaćanja duga, ponovno izvozi radi drugih razloga od onih koji su navedeni člancima 233. i 234. Carinskog zakona i člancima 502. i 503. ove Uredbe, prije svega radi neuspjele prodaje robe;

b) da se radi o robi koju je carinarnica već prepustila u carinski postupak na temelju koje je nastala obveza plaćanja carinskog duga, koja je nakon prepuštanju deklarantu uništena, osim ako takvo uništenje izričito predviđaju važeći propisi;

c) da su podnesene isprave na temelju kojih je bila pri puštanju robe u slobodan promet priznata povoljnija carina, a za koje se naknadno utvrdi da su lažne, krivotvorene ili da nisu valjane za odobravanje povoljnije carine, čak i ako su bile podnesene u dobroj vjeri.

Članak 507.

Nadležna carinarnica pri odlučivanju o zahtjevu za povrat uvoznog duga provjerava također da li treba, u skladu sa člankom 237. Carinskog zakona, obračunati kamate.

Ako su ispunjeni uvjeti za obračun kamata, carinarnica ih obračunava u skladu s propisima o naplati kamate.

Kamate se u skladu sa ovim člankom obračunavaju za raz­dob­lje od dana plaćanja uvoznog duga do dana izdavanja odluke o povratu.

Plaćanje kamata vrši se na isti način kao i sam povrat uvoznog duga.

Dio V. PRODAJA STRANE ROBE ODUZETE ILI USTUPLJENE DRŽAVI I PODJELA SREDSTAVA PRIKUPLJENIH TOM PRODAJOM

Poglavlje 1. Uvodne odredbe

Članak 508.

Odredbama ovog dijela Uredbe uređuju se uvjeti i postupak prikupljanja, čuvanja i prodaje, te drugi načini raspolaganja stranom robom oduzetom u carinskome upravnome postupku ili prekršajnom postupku, te strane robe koja je sukladno carinskim propisima ustupljena u korist države (u daljnjem tekstu: oduzeta strana roba).

Odredbe ovoga dijela Uredbe odgovarajuće se primjenjuju i prilikom prodaje druge strane robe, ako je Carinska uprava carinskim ili drugim propisima ovlaštena za prodaju takve robe.

Poglavlje 2. Prodaja oduzete ili ustupljene strane robe

Članak 509.

Roba iz članka 508. ove Uredbe prodaje se u postupku javne prodaje, ako drugim odredbama ove Uredbe nije drugačije propisano.

Iznimno, namirnice i drugu brzo pokvarljivu robu ili robu kojoj je propisom ograničen rok uporabe, (žive životinje, svježe meso, voće i povrće i drugo), te otpatke i ostatke nastale pri provedbi postupka s gospodarskim učinkom mogu se prodati i prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom s trgovačkim društvom registriranim za obavljanje odgovarajuće gospodarske djelatnosti.

Članak 510.

Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, osim motornih i priključnih vozila, plovila i njihovih dijelova, prodaje mjesno nadležna carinarnica ili druga carinarnica koju odredi ravnatelj Carinske uprave.

Oduzeta ili ustupljena strana motorna i priključna vozila i plovila, te njihove dijelove prodaje Hrvatski autoklub.

Ugovorom zaključenim s Hrvatskim autoklubom, uređuju se međusobne obveze i odgovornosti Carinske uprave i Hrvatskog autokluba u vezi s prikupljanjem, čuvanjem i prodajom oduzete strane robe, uključujući i visinu naknade za izvršene usluge, te uvjete i način njezinoga obračuna i namirenja.

Poglavlje 3. Posebne odredbe o preuzimanju, čuvanju i prodaji cestovnih motornih vozila i plovila

Članak 511.

U ovom dijelu Uredbe navedeni izrazi imaju sljedeće zna­čenje:

1) cestovna motorna vozila:

a) osobni automobili i druga motorna vozila, konstruirana prvenstveno za prijevoz ljudi, uključujući i motorna vozila za kombinirani prijevoz ljudi i robe (tipa »karavan«, »kombi« itd.) i trkaći automobili,

b) motorna vozila za javni prijevoz putnika,

c) motorna vozila za prijevoz robe (samoutovarna – samoistovarna, damperi, cisterne itd.),

d) motorna vozila za posebne namjene (samoistovarna vozila, vozila s dizalicom, vozila s ugrađenom betonskom mješa­li­com, vatrogasna vozila, vozila za čišćenje cesta, vozila za prskanje ili posipavanje, pokretne radionice, pokretne radiološke jedinice),

e) traktori, cestovni tegljači s poluprikolicom i druga vozila za vuču,

f) sve vrste motornih kotača, uključujući mopede i bicikle s pomoćnim motorom,

2) priključna vozila: sve vrste priključnih, polupriključnih i drugih nesamokretnih vozila,

3) dijelovi motornih vozila: svi dijelovi i pribor za motorna i priključna vozila iz točke 1. i 2. ovoga članka, u sastavljenom ili rastavljenom stanju, te

4) plovila: jahte dužine do 15 metara i plovila za šport i razbibrigu, u smislu propisa o Carinskoj tarifi.

Članak 512.

Hrvatski autoklub prikuplja, preuzima, čuva, te prodaje odnosno odstranjuje s carinskog područja Republike Hrvatske:

a) motorna i priključna vozila koja su pronašli ili oduzeli drugi državni organi (sudovi, policija, inspekcijski organi i dr.) i predali na čuvanje do okončanja odgovarajućega postupka,

b) motorna i priključna vozila sa stranom registracijom, koja se privremeno smještaju ili predaju na čuvanje uz odobrenje carinarnice,

c) oštećena motorna i priključna vozila sa stranom registracijom, koja su vlasnik ili osoba koja ih je privremeno uvezla uz odobrenje carinarnice predali na čuvanje,

d) privremeno uvezena motorna i priključna vozila, koja nisu bila pravodobno vraćena u inozemstvo, bilo zbog isteka roka privremenog uvoza ili zbog toga što je osoba koja je vozilo deklarirala za privremeni uvoz nije pri napuštanju carinskog područja izvezla vozilo,

e) motorna i priključna vozila i njihovi dijelovi, koji su bili oduzeti u upravnom postupku,

f) motorna i priključna vozila kao i njihovi dijelovi, kojima je protekao rok privremenog smještaja,

g) motorna i priključna vozila te njihovi dijelovi, koji su ustupljeni u korist države,

h) oštećena privremeno uvezena motorna vozila i priključna vozila, kao i njihovi dijelovi, koji su bili predati carinarnici,

i) rezervne dijelove prethodno uvezenih motornih i priključ­nih vozila sa stranom registracijom, koji nisu bili vraćeni u inozemstvo,

j) dijelove motornih i priključnih vozila pristigle u poštan­skim pošiljkama, koji nisu uručeni primatelju, a strani pošiljatelj ih ne želi preuzeti,

k) motorna i priključna vozila, te njihove dijelove, koji su bili oduzeti u prekršajnom postupku,

l) motorna i priključna vozila, te njihovi dijelovi, koji su po bilo kojoj osnovi pri carinarnici, osim u postupku redovnog carinjenja, koje carinarnica preda na čuvanje, te

m) jahte i plovila za šport i razbibrigu.

Ako Hrvatski autoklub od carinarnice, policije ili druge prav­ne ili fizičke osobe dobije obavijest o potrebi preuzimanja napuštenoga vozila, odnosno na neki drugi način dođe u posjed motornog vozila, priključnog motornog vozila bez odlaganja će zbrinuti vozilo na licu mjesta ili ga prevesti u prostore pod svojim nadzorom.

Za strana motorna ili priključna vozila i njihove dijelove, smještene u prostorijama ili prostorima pod nadzorom Hrvatskoga autokluba, smatra se da je dano odgovarajuće odobrenje nadležne carinarnice o stavljanju robe pod carinski nadzor u smislu odredbi carinskih propisa o privremenome uvozu ili privremenome smještaju strane robe.

Članak 513.

Ako je cestovno motorno ili priključno vozilo, te plovilo sa stranom registracijom, čiji je vlasnik poznat, tako oštećeno da ga nije moguće popraviti ili prodati ili ne udovoljava propisima o homologaciji motornih vozila, vlasnik ili druga osoba koja ga je deklarirala za privremeni uvoz ili Hrvatski autoklub na trošak tih osoba ili njihovog osiguravatelja, moraju ih u roku koji odredi carinarnica:

a) izvesti iz carinskog područja Republike Hrvatske, odnos­no

b) uništiti pod carinskim nadzorom, ako to dopuštaju propisi o zaštiti okoliša.

U slučaju dvojbe za sigurnost namirenja ili pravodobnog namirenja troškova iz stavka 1. ovoga članka od vlasnika ili osobe koja je odnosno vozilo deklarirala za privremeni uvoz, Hrvatski autoklub zatražit će polaganje odgovarajućega osiguranja za njihovo namirenje.

Preuzimatelj vozila ili plovila iz stavaka 1. ovoga članka plaća Hrvatskom autoklubu sve troškove koje je imao u svezi sa zbrinjavanjem, preuzimanjem i čuvanjem odnosnoga vozila ili plovila.

Ako je u svezi s čuvanjem vozila ili plovila nastao carinski dug, vozilo ili plovilo može se predati osobi iz stavka 1. ovoga članka, ako je nastali carinski dug podmiren ili je položeno odgovarajuće jamstvo.

Ako je nadležna carinarnica dopustila da se vozilo ili plovilo pod carinskim nadzorom vrati u inozemstvo, Hrvatski autoklub ga predaje ovlašteniku u skladu s rješenjem carinarnice po namirenju troškova iz stavka 2. ovoga članka.

Poglavlje 4. Raspoređivanje sredstava dobivenih prodajom oduzete strane robe

Članak 514.

Sredstva ostvarena prodajom oduzete strane robe raspo­ređuju se tako da se najprije naplati carina, te porezi i druge pristojbe koje se obračunavaju prilikom uvoza odnosne robe, zatim troškovi odnosnoga carinskoga ili drugoga postupka, te novčane kazne izrečene sukladno carinskim propisima.

Iz sredstava ostvarenih prodajom oduzete strane robe namiruju se troškovi njezina prikupljanja, čuvanja i prodaje, a ostatak sredstava izvanredni je prihod državnog proračuna.

Osnovica za obračun carinskog duga za prodana motorna i priključna vozila, te plovila i njihove dijelove putem postupka javne prodaje je ostvarena prodajna cijena

Članak 515.

Glede sredstava dobivenih prodajom robe iz članka 508. ove Uredbe:

a) Hrvatski autoklub sastavlja mjesečni obračun, te ga do 10. u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja na ovjeru ovlaštenoj carinarnici,

b) sukladno po carinarnici ovjerenom obračunu iz točke a) ovoga stavka, Hrvatski autoklub do 20. u mjesecu obračunati pri­hod za prethodni mjesec uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Troškove prikupljanja, čuvanja i prodaje robe, kao i drugi troš­kovi izvršenih usluga carinarnica namiruje na teret odgovara­juće stavke državnog proračuna.

Iznimno, sredstva dobivena prodajom vozila i njihovih dije­lova iz članka 512. stavak 1. točka b), d), f), h), i l) ove Ured­be, po obračunu i uplati carinskog duga uplaćuju se na posebni depozitni račun Carinske uprave. Ako vlasnik vozila u roku šest mjeseci po uplati ne podnese zahtjev za isplatu deponiranog iznosa, sredstva se uplaćuju u korist državnog proračuna.

Poglavlje 5. Besplatno ustupanje oduzete strane robe i drugi načini postupanja s oduzetom stranom robom

Članak 516.

Oduzetu ili ustupljenu stranu robu, koja predstavlja predmete za povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjet­ničke ili znanstvene vrijednosti, ili je podobna za obavljanje humanitarne ili socijalne djelatnosti, Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti tijelima ili ustanovama koje obavljaju odgovarajuću djelatnost.

Oduzetu stranu robu, koja je sukladno posebnim propisima u ograničenom pravnom prometu (oružje, streljivo, radijske postaje itd.), te drugu odgovarajuću oduzetu ili ustupljenu stranu robu Vlada Republike Hrvatske može besplatno ustupiti državnim organima i organizacijama, kojima je ta roba potrebna za obavljanje djelatnosti.

Vlada Republike Hrvatske može za donošenje odluka iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ovlastiti povjerenstvo, koje čine pred­stavnici Ministarstva financija, Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva kulture.

Članak 517.

Ako se roba ne proda ili besplatno ne ustupi prema odredbama ovoga dijela Uredbe, sukladno posebnim propisima uništava se pod carinskim nadzorom.

Poglavlje 6. Donošenje provedbenih popisa o prodaji ustupljene ili oduzete strane robe

Članak 518.

Ministar financija propisat će uvjete za provedbu i način postupanja sudionika u postupcima prikupljanja, smještaja, čuvanja i prodaje oduzete ili ustupljene strane robe, te način obračuna i raspodjele sredstava dobivenih prodajom, te postupak besplatnog ustupanja oduzete ili ustupljene strane robe.

Dio VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 519.

Odobrenja i druge isprave koje je Carinska uprava izdala do početka primjene ove Uredbe, primjenjuju se do isteka roka njihovoga važenja.

Članak 520.

Isprave položene Carinskoj upravi kao osiguranje za namirenje carinskoga duga do dana početka primjene ove Uredbe, odgovarajuće se primjenjuju i važe i to:

a) bankovne garancije, do u njima naznačenome roku važe­nja,

b) ostali instrumenti osiguranja, do okončanja odnosnoga carinskoga postupka za kojeg su položene ili do prestanka važenja odobrenja za provedbu odnosnoga postupka.

Članak 521.

Propisi za provedbu ove Uredbe donijet će se u roku 90 dana od dana njezinoga stupanja na snagu.

Do dana početka primjene propisa iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće će se primjenjivati propisi za provedbu Uredbe, koja na dan početka primjene ove Uredbe prestaje važiti.

Članak 522.

Danom početka primjene ove Uredbe prestaje važiti Uredba za provedbu carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 144/99, 48/2000, 49/2000, 77/2000, 12/2001 i 110/2001).

Članak 523.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. studenoga 2003. godine.

 

 
Napomena: Tekst koji nije ušao u pročišćeni tekst Uredbae o izmjenama i dopunama Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 7/05):

Članak 232.


Bankovne garancije položene pri Carinskoj upravi za namirenje carinskog duga prema odredbama Uredbe za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, br. 161/2003 i 69/2006) mogu se primjenjivati za namirenje carinskog duga u postupku provoza najkasnije do 31. prosinca 2007. godine.


Članak 233.


Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

 

 

PRILOG 4

 

UVJERENJE O PODRIJETLU ROBE
	1. Pošiljatelj (prostor za prijevod)	No. 000000	IZVORNIK (prostor za prijevod)
		(prostor za broj uvjerenja)
		REPUBLIKA HRVATSKA (prostor za prijevod) _________________ UVJERENJE O PODRIJETLU ROBE (prostor za prijevod)
	2. Primatelj (prostor za prijevod)
		3. Država podrijetla (prostor za prijevod)
	4. Podaci o transportu (prostor za prijevod)	5. Napomena (prostor za prijevod)
	6. Redni broj pošiljke, oznake, broj i vrste paketa, opis robe (prostor za prijevod)		7. Količina (prostor za prijevod)
	8. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA POTVRĐUJE DA JE NAVEDENA ROBA PODRIJETLOM IZ DRŽAVE NAVEDENE U POLJU 3. (prostor za prijevod) Mjesto i nadnevak izdavanja, ime, potpis, i pečat nadležnog tijela (prostor za prijevod)

 

	1. Pošiljatelj (prostor za prijevod)	No. 000000	PRESLIKA (prostor za prijevod)
		(prostor za broj uvjerenja)
		REPUBLIKA HRVATSKA (prostor za prijevod) _________________ UVJERENJE O PODRIJETLU ROBE (prostor za prijevod)
	2. Primatelj (prostor za prijevod)
		3. Država podrijetla (prostor za prijevod)
	4. Podaci o transportu (prostor za prijevod)	5. Napomena (prostor za prijevod)
	6. Redni broj pošiljke, oznake, broj i vrste paketa, opis robe (prostor za prijevod)		7. Količina (prostor za prijevod)
	8. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA POTVRĐUJE DA JE NAVEDENA ROBA PODRIJETLOM IZ DRŽAVE NAVEDENE U POLJU 3. (prostor za prijevod) Mjesto i nadnevak izdavanja, ime, potpis, i pečat nadležnog tijela (prostor za prijevod)

 

 

	1. Pošiljatelj - (ime ili tvrtka, adresa, matični broj tvrtke)	No. 000000	ZAHTJEV ZA IZDAVANJE
		(prostor za broj uvjerenja)
		REPUBLIKA HRVATSKA _________________ UVJERENJE O PODRIJETLU ROBE
	2. Primatelj - (ime ili tvrtka, adresa)
		3. Država podrijetla (Hrvatska ili neka druga država)
	4. Podaci o transportu	5. Napomena
	6. Redni broj pošiljke, oznake, broj i vrste paketa, opis robe		7. Količina (neto ili bruto težina ili neka druga mjera)
	8. Ja, dolje potpisani - podnosim zahtjev za izdavanje Uvjerenja o podrijetlu robe koje potvrđuje da je opisana roba podrijetlom iz države navedene u polju 3; - izjavljujem da su podaci navedeni u zahtjevu i popratnim dokumentima te informacijama danim nadležnim službama u vezi s izdavanjem ovog uvjerenja ispravni, da se dokumenti i informacije odnose na robu iz zahtjeva te da roba ispunjava uvjete iz pravila o podrijetlu robe; - obavezujem se da ću predočiti, na zahtjev nadležnih službi, dodatne informacije i dokumente, ako to bude potrebno u vezi s izdavanjem uvjerenja.
	9. Podnositelj zahtjeva (ako nije određen kao pošiljatelj)
		___________________________________________ Mjesto i nadnevak Žig i potpis podnositelja zahtjeva

 

 

Prostor za dodatne zahtijevane podatke
PRAVILA KOJA TREBA ISPUNJAVATI PRILIKOM IZDAVANJA UVJERENJA O PODRIJETLU I ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE UVJERENJA O PODRIJETLU
	1. Obrasci se mogu ispunjavati i pisaćim strojem i rukom, na identičan način, na hrvatskom jeziku, osim kada se zbog potreba trgovanja mora koristiti neki drugi jezik. Kada se obrasci ispunjavaju rukom, trebaju se ispunjavati velikim tiskanim slovima. 2. Uvjerenje o podrijetlu ne smije sadržavati greške ili ispravke. Ispravci se rade precrtavanjem pogrešnog navoda i dodavanjem ispravnog navoda. Svaki takav ispravak mora potvrditi osoba koja ga je unijela i nadležno tijelo. 3. Svaki navedeni predmet iz zahtjeva mora imati redni broj. Ispod zadnje stavke mora biti vodoravna crta. Dijagonalnom crtom treba prekrižiti ostatak prostora, tako da prazan prostor ne može biti upotrijebljen. 4. Ukoliko tako zahtijevaju uvjeti trgovanja, moguće je napraviti jednu ili nekoliko preslika uvjerenja.