Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Tekući projekti grada Hvara

Tablice 46 i 47 prikazuju prioritena područja za razvoj grada Hvara (tablica 46) i tekuće projekte grada s procjenom završetka započetih projekata i izvore financiranja (tablica 47).

Tablica . Prioritetni projekti za razvoj JLS-a

	Prioritetno područje ulaganja (naziv projekta)	Procjena ukupnog troška (kn)
1.	Rekonstrukcija i unutrašnje uređenje Arsenala i povijesnog kazališta u Hvaru	11.750.000,00 kn
2.	Bujični kanal, rekonstrukcija kanalizacije otpadnih voda i sanacija pločnika glavnog gradskog Trga sv. Stjepana – Pjace u gradu Hvaru	13.000.000,00 kn
3.	Projekt obnove i uređenja ophoda srednjovjekovnih gradskih zidina	6.700.000,00 kn
4.	Projekt obnove i uređenja gradske tvrđave Fortica	5.000.000,00 kn
5.	Izgradnja doma i stacionara za starije osobe	6.000.000,00 kn
6.	Izgradnja „Multimedijalnog kulturnog centraˮ s gradskom knjižnicom	15.000.000,00 kn
7.	Gospodarska zona „Martinovik”	11.955.000,00 kn
8.	Izgradnja sekundarnog gradskog centra u Križnoj luci	10.000.000,00 kn
9.	Izgradnja fekalne odvodnje od „Ograda” do mora u uvali „Križa”	8.000.000,00 kn
10.	Sanacija i izgradnja šetnice uz more i uređenje obale od uvale Podstine do uvale Pokonji Dol u gradu Hvaru	3.500.000,00 kn
11.	Izgradnja srednje škole	12.000.000,00 kn
12.	Dogradnja dječjeg vrtić (4 jedinice)	2.500.000,00 kn
13.	Izgradnja sportske dvorane	5.000.000,00 kn

Izvor: Grad Hvar, 2014.

Tablica . Tekući projekti grada Hvara

Naziv	Sektor ulaganja	Organizacija koja je vodila projekt	Iznos sredstava (kn)		Vrsta financiranja	Gospodarski i društveni učinak	Godina završetka projekta
			Ukupni projekt	Dio projekta koje je financirao JLS
Pročišćivač otpadnih voda za grad Hvar i ispust u more	Infrastruktura	Komunalno Hvar			Vlastita sredstva iz kredita Svjetske banke	Riješen problem odvodnje otpadnih voda i problem zagađenja okoliša	2014.
Konstruktivna sanacija zgrade Arsenala s kazalištem	Kultura	Grad Hvar	10.000.000	5.000.000	Vlastita sredstva i proračun RH	Prva faza sanacije kapitalnog spomenika kulture	2016.
Izgradnja kolektora otpadnih voda u gradu Hvaru	Infrastruktura	Komunalno Hvar				Bolja odvodnja otpadnih voda u mjestu Hvar	2005. –
Revitalizacija etno-eko sela	Turizam	Grad Hvar	1.500.000	400.000	Vlastita sredstva proračun SDŽ-a	Revitalizacija sela	2014. –

Izvor: Grad Hvar, 2014.
Navedeni projekti grada Hvara pokazuju da grad Hvar čini značajne napore kako bi se pokrenuli različiti projekti s područja infrastrukture, kulture i turizma te na taj način doprinijeli većoj kvaliteti života građana i boljem funkcioniranju grada.

9. 
   
   
10. 
    
    
    1. 
       
       
    2. 
       
       
    3. 
       
       

    4. Financiranje mogućih projekata grada Hvara

Postoji širok spektar mogućeg financiranja izvan okvira nacionalnog i županijskog fonda koje pokrivaju fondovi Europske unije. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj su se otvorile značajne financijske mogućnosti na području europskih fondova i financiranja projekata kroz instrumente kohezijske politike. S financijskom alokacijom od 351,8 milijardi eura u periodu 2014. – 2020. godine ona predstavlja jednu od najvažnijih politika Unije. Kohezijska politika, kroz svoje mjere financiranja, služi za prevladavanje socijalnih i gospodarskih razlika na području Unije, integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarstava u redovite tokove razvijenih europskih država te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica za ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu. Osim ujednačavanja regionalne razvijenosti unutar Unije, rezultat ove politike jest stvaranje globalno konkurentnog europskog gospodarstva. Ovi fondovi služe za pružanje financijske podrške projektima financiranim u periodu 2014. – 2020. godine, a predstavljaju produženu ruku nacionalnih javnih politika zapošljavanja, podizanja konkurentnosti i povećanja BDP-a.¹⁸¹ Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova:

1. 
   Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),
   
2. 
   Kohezijski fond (KF),
   
3. 
   Europski socijalni fond (ESF),
   
4. 
   Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i
   
5. 
   Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
   

Za Hrvatsku su izdvojene i dvije milijarde eura za ruralni razvoj te 252,6 milijuna eura za ribarstvo i pomorski sektor. Ulaganjima EU-a želi se ojačati konkurentnost, razvijati gospodarstvo koje će biti ekološki prihvatljivo i u kojemu će se učinkovito raspolagati resursima, poduprijeti aktivne mjere zapošljavanja i suzbijati socijalna isključenost. Fondovi Europske unije temelj su hrvatske razvojne strategije. Mobilizirat će dodatna javna nacionalna i privatna sredstva za rast i otvaranje radnih mjesta te će umanjiti regionalne nejednakosti unutar zemlje.
Europski fond za regionalni razvoj – EFRR

Jedan od strukturnih fondova, Europski fond za regionalni razvoj – EFRR, podržat će nacionalne napore za ojačavanjem konkurentnosti zemlje i razvojem na inovacijama temeljenog gospodarstva, prvenstveno razvijanjem znanstvene izvrsnosti, poticanjem ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te prijenosa tehnologija u poslovnom sektoru. ¹⁸²

Aktivnosti:

• 
  Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća, 
  
• 
  Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), 
  
• 
  Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu, 
  

• 
  Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija,
  
• 
  Tehnička pomoć ¹⁸³.
  

Kohezijski fond – KF

Kohezijski fond instrument je namijenjen najmanje razvijenim državama članicama Europske unije za provedbu projekata kojima se poboljšavaju okoliš i prometna infrastruktura koja je dio transeuropske prometne mreže. S gotovo 80 % sredstava namijenjenih za pomoć državama članicama, to je jedan od najizdašnijih i najvažnijih instrumenata. Iz tog se fonda mogu financirati:

• 
  Transeuropske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) i paneuropski koridori,
  

• 
  Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave,
  
• 
  Okolišna infrastruktura radi preuzimanja EU standarda zaštite okoliša,
  
• 
  Učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije.
  

To je ujedno najizdašniji instrument koji financira velike infrastrukturne projekte u kojima se najmanje 25 milijuna eura izdvaja za okolišne, a 50 milijuna eura za prometne projekte. Iako je riječ o velikim nacionalnim projektima čiji su korisnici uglavnom tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor otvaraju se kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara usluga i obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično.¹⁸⁴

Unutar prometnog sektora fondovi će ojačati povezanost zemlje i regija s transeuropskim mrežama (željeznicom, unutarnjim plovnim putovima i cestama), povezati Dubrovnik i Južnu Dalmaciju s ostatkom zemlje, podržati modernizaciju dubrovačkog aerodroma i integriranog gradskog prijevoza, a povećat će se i sigurnost na cestama.¹⁸⁵
Europski socijalni fond – ESF

Europski socijalni fond predstavlja glavni financijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Jedna od važnih mjera je financiranje jačanja administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u područjima gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti. Predviđena sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014. – 2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje, što je čak 25 % od ukupno raspoloživih sredstava.¹⁸⁶ Aktivnosti ESF-a su: 

• 
  Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage, 
  
• 
  Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, 
  
• 
  Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, 
  
• 
  Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave.
  

Osnovni prioritet ulaganja iz ESF-a jest ulaganje u ljudski kapital i pružanje pomoći ljudima pri ulasku i zadržavanju na tržištu rada osiguravanjem kompatibilnosti znanja i vještina s potrebama tržišta rada. Tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje reformirat će se i poticati kako bi se ljudima osiguralo stjecanje potrebnih vještina. Snažan je naglasak stavljen i na reformu usluga javnih službi za zapošljavanje, podržavanje poduzetništva i samozapošljavanja (posebice mladih i žena), kao i na borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti. ESF će podržati i nacionalnu reformu javne uprave putem boljeg i pouzdanog upravljanja javnim financijama, ukidanjem nepotrebnih procedura, uključujući poslovni sektor, razvijanje e-uprave i borbe protiv korupcije. Dodatno će se razvijati dijalog sa socijalnim partnerima i civilnim društvom. Učinkovitost pravosudnog sektora ojačat će u pogledu ubrzavanja sudskih procesa, kao i osiguravanjem učinkovitosti i nepristranosti.¹⁸⁷

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) je fond s jedinstvenim skupom pravila za ruralni razvoj. EPFRR ima tri prioritetna cilja kojima se mogu financirati aktivnosti:

• 
  Jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva,
  
• 
  Poboljšanje okoliša i krajolika,
  
• 
  Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva.¹⁸⁸
  

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) doprinijet će povećanju konkurentnosti i poboljšanju učinka na okoliš poljoprivredno-prehrambenog sektora pružanjem potpore restrukturiranju, tehnološkoj modernizaciji i generacijskoj obnovi. Osobita će se pozornost pridavati održivu korištenju prirodnih resursa i aktivnostima za smanjivanje negativnih utjecaja klimatskih promjena. Dodatni je cilj i ujednačen teritorijalni razvoj te smanjenje ekonomskog pada u ruralnim područjima, uključujući razvoj alternativnih gospodarskih aktivnosti.¹⁸⁹

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo doprinosi promicanju konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, potiče provedbu Zajedničke ribarstvene politike, promiče uravnotežen i uključiv teritorijalni razvoj ribarstvenih područja i područja u akvakulturi te potiče razvoj i provedbu Integrirane pomorske politike na način koji nadopunjuje kohezijsku politiku i Zajedničku ribarstvenu politiku.¹⁹⁰
EFPR će se usredotočiti na povećavanje konkurentnosti hrvatskog ribarskog sektora i sektora akvakulture te na održivo korištenje prirodnih resursa, uključujući promicanje ekološki prihvatljivih praksi u akvakulturi i ribarstvu. Nadalje, doprinosit će razvoju lokalnog gospodarstva priobalnih područja putem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i povećati će potencijal za „plavi rastˮ koristeći prednosti duge hrvatske tradicije i iskustva u morskom i pomorskom sektoru.¹⁹¹ Da bi se dobila sredstva iz ovih fondova potrebno je izraditi projekte koji će svojim aktivnostima doprinijeti ostvarivanju nacionalnih i europskih (glavnih) ciljeva iz strategije „Europa 2020ˮ (tablica 48).
Tablica . Glavni ciljevi strategije „Europa 2020ˮ

Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/strukturni-fondovi-2014-2020, (pristupljeno 20. 12. 2014.)

Europski i strukturni investicijski fondovi pomoći će Hrvatskoj u ostvarivanju nacionalnih ciljeva iz strategije „Europa 2020ˮ i njezinih glavnih inicijativa pa je tako i jedan od ciljeva Hrvatske u 2020. godini povećanje stope zaposlenosti populacije u dobi od 20 – 64 godine s 57 % u 2011. godini na 59 % u 2020. godini. Nadalje, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj treba povećati s 0,73 % na 1,4 %. Zatim treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova što utječe na globalnu promjenu klime. Problemi siromaštva i socijalne isključenosti nisu prisutni u gradu Hvaru, no treba preispitati mogućnosti razvoja onih područja koja su definirana ciljevima strategije „Europa 2020ˮ. Slika 4 daje detaljni prikaz strateškog okvira „Europa 2020ˮ s naglaskom na prioritetna područja za ulaganja i definira koherentni investicijski okvir za ulaganja.
Slika . Strateški okvir 2020. godine

Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/strukturni-fondovi-2014-2020, (pristupljeno 20. 12. 2014.)
Zajednički strateški okvir:

• 
  definira koherentni investicijski okvir za ulaganja iz svih ESI fondova,
  
• 
  sadrži prijedloge o tome kako se sredstva EU mogu učinkovitije koristiti za postizanje ciljeva strategije „Europa 2020”,
  
• 
  definira prioritetna područja za ulaganja.
  

Od svih država članica očekuje se da glavne ciljeve strategije „Europa 2020” prilagode svom nacionalnom kontekstu. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova), EK je identificirala 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve.

Kohezijska politika provodit će se putem 4 operativna programa (OP-a), što je za 3 manje u usporedbi s razdobljem 2007. – 2013. Operativni programi, fondovi i dodijeljena sredstva prikazani su u tablici 50.
Tablica . Detalji o sredstvima dodijeljenima operativnim programima

Operativni program	ESI fond	Dodjeljena sredstva (EUR)
OP Konkurentnost i kohezija	EFRR, KF	6.881.045.559
OP Učinkoviti ljudski resursi	ESF, Inicijativa za zapošljavanje mladih	1.582.210.217
Program ruralnog razvoja	EPFRR	2.026.222.500
OP Ribarstvo	EFPR	252.643.138

Izvor: Sporazum o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020.
Glavni cilj politike u vezi s korištenjem sredstava iz ESI fondova je dovesti Hrvatsku do održivog razvoja i uravnoteženog gospodarskog rasta uz pomoć pet navedenih fondova. U zajedničkoj regulativi koja određuje korištenje ESI fondova, Europska komisija identificirala je 11 tematskih ciljeva u okviru kojih svaka država članica odabire investicijske prioritete i definira svoje specifične ciljeve. Strateški dokument grada Hvara treba biti usklađen s ciljevima strategije „Europa 2020ˮ koji se rangiraju na sljedeći način, što čini osnovu za postavljanje tematskih ciljeva grada Hvara:
11 TEMATSKIH CILJEVA STRATEGIJE „EUROPA 2020”

1. 
   Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa,
   
2. 
   Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim
   

sektorima,

3. 
   Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima,
   
4. 
   Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora
   

ribarstva i akvakulture,

5. 
   Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage,
   
6. 
   Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi,
   
7. 
   Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih
   

tehnologija,

8. 
   Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava,
   
9. 
   Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva,
   
10. 
    Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija,
    
11. 
    Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.
    

Povezujući razvoj grada Hvara sa smjernicama razvoja odnosno preporukama strategije „Europa 2020” izrađeni su sljedeći razvojni ciljevi.

11 TEMATSKIH CILJEVA STRATEGIJE „GRAD HVAR 2020ˮ

1. 
   Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje,
   
2. 
   Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa,
   
3. 
   Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima,
   
4. 
   Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima,
   
5. 
   Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture,
   
6. 
   Promicanje zapošljavanja i podrška mobilosti radne snage,
   
7. 
   Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi,
   
8. 
   Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija,
   
9. 
   Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava,
   
10. 
    Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva,
    
11. 
    Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.
    

2.