Oleum
om borga
Kuritish
m inora siga
m onogidrat
K u ritish
m in o ra
sidan
kislota
1 .2 0 -r a sm .
A b s o r b s i o n b o M m n i n g s x e
m a s i :
1 —
o le u m so vitgich i;
2 —
o le u m
absorber!;
3 —
m o n o g i d r a t absorber!;
4 —
m on ogid rat sovitg ic hi;
5
— c h o ‘kti-
r i l a d i g a n n a s o s l a r ;
6 —
m o n o g i d r a t
y ig ‘g ic h i; 7 — o le u m yig'gic hi.
Biosulfat
h a jm % te n g b o ‘lg a n c h a b a r -
m inorasiga
c h a q o ‘s h i l m a l a r n i a j r a t i b
o lish u c h u n c h i q i n d i g a z la rn i
to z a la s h b o 'l i m ig a keladi.
S u lfat kislota ishlab c h i
qarishda kontakt absorbsion
b o ‘Iimi
i k k i t a a b s o r b e r d a n
tu z ilg a n , b ir-b iri bilan k e tm a -
k e t b i r i k t i r i l g a n o l e u m va
m o n o g i d r a t m i n o r a l a r i d a n
ib o r a t (
1
.
20
-r a s m ).
K o n t a k t b o ' l i m i d a n c h i
q a y o tg a n g az a n g id rid s o v it
gichi
orqali oleumli absorberga,
s o ‘ngra m o n o g id ratlig a kiradi.
B i r i n c h i a b s o r b e r 2 0 % li
o le u m , ikkinchisi — 98,3% li
sulfat kislota bilan yuviladi S O ,
absorbsiyasi ja ra y o n id a o le u m
konsentratsiyasi ortad i va a p p a r a td a n ch iq ish d a
21
—
22
%
tashkil etadi,
H
2
S 0
4
konsentratsiyasi esa m o n o g id rat absorberiga kirishda 98,3% , ch i-
qishida esa 98,7% g a c h a k o ‘payadi. Ishlab c h iq a r ish d a 98,3% li sulfat
kislotani « m o n ogidrat», absorberni esa «m onogidratli» deb ataladi.
B irin c h i a b s o r b e r d a n c h i q a y o tg a n 2 1 —2 2 % o l e u m t o ‘p la g ic h g a
k e la d i, bu yerga b i r in c h i a b s o r b e rn i yuvishga s a r f la n a d ig a n o le u m
k o n s e n tr a ts iy a s in i d o i m iy u s h la b t u r i s h u c h u n m o n o g i d r a t t o ‘p -
la g ic h id a n m a ’lu m m iq d o r d a g i kislota d o i m iy ra v ish d a q o ‘shiladi.
S h u n i n g d e k q u r i t i s h m i n o r a s i t o ‘p l a g i c h i d a n 9 3 — 94%
li k islo ta
t o ‘p la g ic h g a b e rish y o ‘li b ila n m o n o g i d r a t a b s o r b e r kislo ta k o n s e n
tratsiy asin i b ir x ilda u sh la b tu ra d i.
S O , va suv b u g ‘lariga ega boMgan g a z la r 4 0 0 °C t e m p e r a t u r a d a n
y u q o r id a so v itilsa sulfat kislo ta olish m u m k i n , c h u n k i t e m p e r a t u r a
p a s a y s a H , S 0
4
hosil boMish reak siy asi m u v o z a n a t i
su lfat k islo ta
bugMari h o sil boMish t o m o n i g a siljiydi va u la r y a n a d a sovitilsa k o n
d e n s ir la n a d i.
Sulfat k islo ta k o n d e n s a ts iy a s i n a s a d k a li m i n o r a l a r d a , b a r b o ta j va
b o s h q a k o n d e n s a to r la r d a a m a lg a o sh irilad i.
S O , n i n g a b s o r b s i y a la n i s h j a r a y o n i d a issiq lik a jra lib c h i q a d i .
A jralib c h i q q a n issiqlik sov itg ic h g a y u b o rila d i. Q u ritis h va m o n o
gidrat a b s o rb e rla rid a n keyingi sovitgichlar ku lran g c h o ‘y a n d a n , o le u m
u c h u n s o v itg ic h la r e sa u g le ro d li p oM atdan is h la n g a n .
S ulfat kislota
ishlab c h iq a ru v c h i yirik k o rx o n a la rd a za n g la m a y d ig a n yoki a n o d bilan
40
h i m o y a l a n g a n p o ‘la td a n t a y y o r la n g a n o le u m u c h u n q o b iq quvurli
s o v itg ic h la r ish la tila d i. Q o b iq q u v u rli s o v itg ic h la r d a n ta s h q a r i p l a s
tin k a li yoki sp iralli s o v itg ic h la r ish latila d i. S o v itu v c h i a g e n t sifatida
b ir q a t o r h o l l a r d a suv o ‘rn ig a h a v o d a n h a m f o y d a la n ila d i.
Dostları ilə paylaş: