Čovjekove bolesti Unutarnjeg podrijetla
tarix 23.02.2017 ölçüsü 456 b. #9282
Čovjekove bolesti Uzrokovane vanjskim čimbenicima Genetika= znanost o biološkoj varijaciji Humana genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka Medicinska genetika Klinička genetika= dio medicinske genetike koji se bavi zdravljem individue i njegove obitelji Klinička genetika= znanost (i praktična primjena) o dijagnostici, prevenciji i evaluaciji nasljednih bolesti Naslijeđeno ~ stečeno Svaka bolest je i naslijeđena i stečena. Sve tjelesne, morfološke, biokemijske i psihičke osobine određene osobe, njezino zdravlje i bolest = FENOTIP. Fenotip osobe određen je sveukupnim nasljednim činiocima te osobe = GENOTIP + utjecajem OKOLINE. I sve bolesti uvijek su određene i nasljednim i okolinom. Naslijeđeno ~ prisutno pri rođenju Konatalno= prisutno pri rođenju Kongenitalno= prisutno pri rođenju i uzrokovano genetski Malformacija Sindrom 1 od 33 NOVOROĐENČADI (3%) – PRIROĐENE RAZVOJNE NEPRAVILNOSTI (KONATALNE ANOMALIJE) Posebna stanja, toliko ozbiljna da zahtijevaju medicinski tretman ili uzrokuju oštećenje/ nesposobnost/ ometenost: Samostalne anomalije organa (defekt udova ili srčana greška) Multiple anomalije Funkcionalni problemi bez vidljivih malformacija (mentalna retardacija, gluhoća) Uzroci: Kromosomski poremećaji (6%): Down s., Turner s. Monogenski nasljedne bolesti (2-4%): cistična fibroza, mediteranske anemije Vanjski uzroci (1%) Poligenski uzrokovane Nepoznati (40%) Uzroci smrti 1. godina života Perinatalna stanja Konatalne anomalije Od 1.- 4. godine Nesreće Konatalne anomalije Neoplazme Najčešće veće konatalne anomalije (California birth defects monitoring program)
Izolirani poremećaji morfogeneze Malformacija = morfološki defekt organa ili dijela tijela iz intrinzičnih razlogaDisrupcija= morfološki defekt, posljedica sekundarnih faktora, ekstrinzičnih , koji djeluju na normalno započet razvoj Deformacija= anomalija oblika i položaja uslijed mehaničkih sila Displazija= morfološka anomalija zbog abnormalne organizacije tkiva Multipli poremećaji morfogeneze Politopni defekt polja= skup anomalija a sve posljedica poremetnji razvoja jednog razvojnog polja Sekvenca= skup anomalija kao posljedica jedne prethodne anomalije ili mehaničkog faktora Sindrom = skup anomalija zajedničke etiologije i patogeneze Asocijacija= skup anomalija koje se zajednički pojavljuju, nisu slučajno povezane, ali se zajedništvo ne može objasniti Prisutno pri rođenju a nije naslijeđeno Infekcije : rubeola, citomegalovirus, varicella, toxoplasmaLijekovi : talidomid, varfarin, retinoidi, citostatici (aminopterin i metotreksat), antikonvulzivi (fenitoin, valproat), antitiroidni lijekovi, dietilstilbestrol, litij, tetraciklini Alkoholizam Fizički: multipla trudnoćaFizikalni : RTG zračenje u visokim dozamaMaterin metabolizam : šećerna bolest, fenilketonurijaFetalni alkoholni sindrom
NASLJEDNA TVAR Kromosom Stanice: tjelesne i spolne Gen Genski lokus, aleli Osoba: homozigot, heterozigot, hemizigot Dominantan gen/ osobina, recesivan, kodominantan Kromosom Nasljedna tvar vidljiva je u stanici kao kromatin ili kromosom. U jezgri koja se ne dijeli: kromatin --- iz kromatina tijekom diobe nastaje kromosom. I jedno i drugo grade nukleinske kiseline i proteini. Broj kromosoma je stalan za svaku vrstu, vidljivi su svjetlosnim mikroskompom - izgledaju kao štapići. U diploidnoj stanici kromosomi su u paru: jedan očinski, drugi majčinskog porijekla: kromosomi jednake veličine i izgleda na kojima se nalaze geni koji određuju iste osobine= homologni kromosomi . Kromosomi jednake veličine i izgleda na kojima se nalaze geni koji određuju iste osobine= homologni kromosomi . Geni koji određuju istu osobinu (ali nisu obavezno identični), nalaze se na istim- sukladnim dijelovima kromosoma (lokusi)= aleli . Dominantni i recesivni geni Dominantna osobina (ili bolest): 1 alel iz para gena određuje fenotipsku osobinu ili bolest – dovoljna je aktivnost tek 1 alela iz para da bi se osobina manifestirala,osoba ima 2 različita alela, naziva se heterozigot i manifestira tu osobinu ili bolest Recesivna osobina (ili bolest): oba alela iz para određuju osobinu, oba su potrebna i jednako važna da bi se osobina izrazila,osoba ima 2 alela iz para ista, nazivamo je homozigot , potrebna je aktivnost oba alela da se osoba razboli Kromosomske: zbog nenormalnog broja ili strukture kromosoma Kromosomske: zbog nenormalnog broja ili strukture kromosoma Monogenske: zbog mutacije 1 gena Poligenske ili multifaktorske: zbog mutacije više gena i utjecaja okoline Mitohondrijske: zbog mutacije u genima mitohondrija Somatske genetske Kromosomske bolesti Poremećaj broja kromosoma: aneuploidije i poliploidije, trisomije i monosomije Poremećaj strukture : delecije, translokacije, inverzije, ring, duplikacije, insercije Fragilna mjesta Sindromi kromosomskih lomova Mozaicizam Brojčane Najčešće- aneuploidije: broj kromosoma= 2n±1: trisomije (47 kromosoma) i monosomije (45 kromosoma)
Strukturne
Uzroci Najčešće nepoznati Do promjena u broju ili građi najčešće dolazi “slučajno”- tijekom mejotskih diobi spolnih stanica kromosomi se ne razdvoje Jedini poznati uzrok za rođenje djeteta s trisomijom 21 je starija dob majke Najčešće kromosomske bolesti Trisomije: 47, XX (ili XY), +21 47, XXY Monosomije: 45, XO Učestalost kromosomskih abnormalnosti u novorođenčadi
Kako se manifestiraju kromosomske bolesti Oko 5% svih začetih plodova ima neku kromosomsku anomaliju, ali 9 od 10 takvih trudnoća završi ranim spontanim pobačajima Spontani pobačaji Neplodnost Rođenje djeteta s višestrukim malformacijama Zaostalost u mentalnom razvoju + Zaostalost u mentalnom razvoju + Smanjen rast + Malformacije unutarnjih organa + Malformacije / Dismorfije lica, šaka, stopala + Malformacije spolnih organa Kromosomske bolesti Downov sindrom (trisomija 21) Langdon Down 1866. Leujene 1957. najčešća kromosomopatija Down sindrom, trisomija 21 1/ 700 - 1 000
Topli i emotivni Srčana mana u 40% Stenoze i atrezije probavnog trakta i bolesti crijeva Očekivano trajanje života smanjeno na polovicu Genetika DS Regularni tip u 92% slučajeva- zbog nerazdvajanja kr. 21 u mejozi majke (ili oca)Mozaik (klinička slika blaža) Translokacijski tip – u oko 5% djece s DSUčestalost DS: 1: 650 novorođenčadi Incidencija: U majki do 30 g- 1: 2000 novorođenčadi U majki od 30-34 g- 1-2: 1000 n. U majki od 35-39 g- od 2:1000 do 1:100 n. U majki od 40-45 g- 1-2: 100 n. Nakon 35.g. učestalost raste Intervencija Pomoć roditeljima, obitelji Pomoć u prihvaćanju djeteta, u poticajima za bolji tjelesni i psihomotorni razvoj djeteta s DS Lijeka nema Gonosomopatije Turner sindrom- 45, X Sindrom tri-X Klinefelter sindrom- 47, XXY Sindrom XYY Trisomija 13- Patau s. Trisomija 18- Edwards s. Parcijalna monosomija 5p- “sindrom mačjeg plača” Parcijalna monosomija 4p- Wolf s. Mikrodelecijski sindromi Edwards sindrom, trisomija 18 incid. 1/ 3 - 6 000 Monogenske bolesti Posljedica su mutacija u DNA, mutacije 1 gena Dijagnoza: 1. korak: rodoslovno stablo Slijede Mendelove zakone nasljeđivanja, zato se još nazivaju i mendelski nasljedne, ponavljaju se u porodici: Autosomne- obilježja i bolesti zbog mutacije gena smještenog na 1 od 22 autosoma, Spolno vezane (na X kromosom)- obilježja ili bolesti koje nastaju zbog mutacije gena na X kromosomu; Dominantne- očituju se klinički i onda kada je mutirani gen prisutan na samo jednom od 2 homologna kromosoma, Recesivne- da bi se očitovale moraju biti mutirana oba 2 gena iz para Cistična fibroza AR 0,5 Kong. adrenalna hiperplazija AR 0,14 Fenilketonurija AR 0,1 Spinalne mišićne atrofije AR 0,1 Duchenne mišićna distrofija XR 0,2 Hemofilija A XR 0,1 Hereditarna sferocitoza AD 0,2 Neurofibromatoza AD 0,2 Ahondroplazija AD 0,03 Autosomno dominantne Prijenos bolesti iz generaciju u generaciju, vertikalno nasljeđivanje Od oboljelog, 50% djece naslijedi bolest, neovisno o spolu Zdrava djeca oboljelog ne prenose dalje bolest Ahondroplazija Bolest koštanog sustava Autosomno recesivne Roditelji zdravi prenosioci Veći broj djece se razboli unutar iste generacije, horizontalno nasljeđivanje, bez obzira na spol Vjerojatnost pojave bolesti je 25% AR bolesti s uspješnim liječenjem Galaktozemija: nedostaje enzim za pretvorbu galaktoze u glukozu što dovodi do oštećenja organa i MR; liječenje: prehrana bez galaktoze, bez mlijeka Fenilketonurija: fenilalanin i njegovi metaboliti se nakupljaju u tijelu , oštećuje se mozak s posljedičnom MR; liječenje: dijeta s smanjenim unosom bjelančevina Spolno vezane Žene zdravi prenosioci prenose bolest na 50% muške djece, a 50% ženske djece biti će zdrave prenositeljice Duchenne-ova mišićna distrofija 1/ 3500 dječaka Nedostaje protein distrofin vezan uz staničnu membranu mišićnih vlakana Multifaktorske (ili poligenske) Nastaju zbog patogenog djelovanja mutacija u većem broju gena i utjecaja okoline Ne govori se o nasljeđivanju već o predispoziciji Genetsko savjetovanje- informativan, komunikacijski i edukacijski proces Pregled i postavljanje prave dijagnoze bolesti Definiranje uloge nasljeđa u etiologiji dijagnosticirane bolesti Rizik razvoja bolesti i rizik ponavljanja bolesti kod rođaka i potomaka Liječenje i opcije, planiranje obitelji U pedijatriji genetski testovi/analiza DNA- samo kao dijagnostički - ako postoje mogućnosti intervencije, terapije, prevencije NE - presimptomatsko/ prediktivno testiranje i utvrđivanje statusa prenosioca Novorođenački screening- ako doprinosi benefitu djeteta Danas konzultandi najčešće Pretpostavljeno nositelji bolesti koje se mogu prenijeti na potomstvo Djeca s morfologijskim ili metaboličkim poremećajima Rizični koji žele predsimptomatsko testiranje Parovi s reprodukcijskim problemima Prenatalna dijagnostika Metode: Ultrazvučni pregledi u trudnoći Trojni hormonski test iz majčine krvi AMNIOCENTEZA Biopsija korionskih resica Dostları ilə paylaş:
