Smjernice za rad s palijativnim pacijentima u hitnim službama Karmen Lončarek, 2015. Sadržaj

Saopćavanje loše vijesti

Uvod

Loša vijest je bilo koja vijest koja drastično i negativno mijenja pacijentov pogled na svoju budućnost.

Kod saopćavanja loših vijesti, činjenice možda neće biti upamćene – ali način na koji su izrečene upamtit će se sigurno.

Saopćavanje loše vijesti uključuje prilagođavanje informacije potrebama pacijenta, nastojanje da se razumije pacijentovu perspektivu, te partnersku suradnju. Psihološke posljedice saopćavanja loše vijesti na nagao i neosjetljiv način mogu biti strahovite i dugotrajne.

Ponekad se događa da nadležni liječnik nije saopćio lošu vijest pacijentu/obitelji, pa taj posao pada na liječnika u izvanbolničkoj ili bolničkoj hitnoj službi. Češći je slučaj da liječnik u hitnoj službi mora saopćiti novootkrivenu lošu vijest. U svakom slučaju, razgovor s pacijentom i obitelji u pratnji započnite tako da im se predstavite imenom, prezimenom i profesionalnom ulogom.


SPIKES protokol za saopćavanje loše vijesti
SPIKES protokol za saopćavanje loše vijesti ima četiri cilja:

• Prikupljanje informacija od pacijenta

• Prenošenje medicinske informacije

• Pružanje podrške pacijentu

• Pridobivanje suradnje pacijenta u izradi strategije ili tretmana za budućnost.
Strategija saopćavanja loše vijesti
Ti ciljevi mogu se postići ispunjavanjem šest zadataka, od kojih je svaki povezan sa specifičnim vještinama.

Šest koraka SPIKES-a:
Okruženje

(S – Setting)

• Osigurajte privatnost

• Uključite druge pacijentu značajne osobe

• Sjednite

• Uspostavite kontakt i bliskost s pacijentom

• Upravljajte vremenskim ograničenjima i prekidima

Percepcija stanja/ozbiljnosti

(P – Perception of condition/seriousness)

• Odredite što pacijent zna o svom zdravstvenom stanju ili na što sumnja.

• Ustanovite pacijentov nivo razumijevanja

• Prihvatite poricanje, i ne suprotstavljate se poricanju u ovoj fazi

Pacijentov poziv da ga se Informira

(I – Invitation from the patient to give information)

• Pitajte pacijenta, želi li znati detalje svog zdravstvenog stanja i/ili liječenja

• Prihvatite pravo pacijenta da ne sazna

• Ponudite da mu kasnije odgovorite na pitanja, ako to želi

Znanje: iznošenje medicinskih činjenica

(K – Knowledge: giving medical facts)

• Koristite jezik razumljiv pacijentu

• Uzmite u obzir nivo obrazovanja, socio-kulturalnu pozadinu, trenutno emocionalno stanje

• Pružajte informacije u malim komadićima

• Provjerite je li pacijent shvatio ono što ste mu rekli

• Odgovorite na reakcije pacijenta ako se pojave

• Najprije iznesite bilo koji pozitivni aspekt, npr. rak se nije proširio na limfne čvorove, visoko je osjetljiv na terapiju, liječenje je dostupno u lokalnoj bolnici itd.

• Precizno iznesite činjenice o mogućnostima liječenja, prognozi, troškovima i sl.

Istražite emocije i suosjećajte

(E - Explore Emotions and sympathize)

• Pripremite se odgovoriti s empatijom:

• Prepoznajte emocije koje pacijent izražava (tuga, šutnja, zaprepaštenost isl.)

• Identificirajte uzrok/izvor emocija

• Dajte pacijentu vremena da izrazi svoje osjećaje, a zatim odgovorite na način koji pokazuje da ste prepoznali vezu između 1. i 2.

Strategija i sažetak

(S – Strategy and Summary)

• Zaključite razgovor

• Pitajte žele li da im se pojasni nešto drugo

• Ponudite sljedeći sastanak.

“SPIKES” shema razgovora

Opis koraka	Što valja učiniti
1. Okruženje (Setting)	• Nađite mirno, po mogućnosti privatno mjesto za razgovor • Pozovite važne ljude da budu prisutni • Imajte pri ruci papirnate maramice • Osigurajte dovoljno stolica • Isključite zvono na telefonu/pageru
2. Što pacijent već zna (Perception of condition/seriousness)	"Bilo bi dobro kad bih znala što ste dosad razumjeli o svojoj bolesti.“ "Što su Vam liječnici do sad rekli o Vašoj bolesti?“ "Što ste dosad saznali o svojoj bolesti?" „Kad ste osjetili nove smetnje, što ste pomislili, koji bi mogao biti uzrok?“ • Dok pacijent odgovara, pratite koliko već zna i što osjeća.
3. Preference kod informiranja (Invitation from the patient to give information)	"Ako se pokaže da je ovo stanje ozbiljno, jeste li tip osobe koja voli saznati sve detalje?“ "Kako u Vašoj obitelji obično razgovarate kad se radi o medicinskim informacijama?* "Neki ljudi više vole općenitu sliku o tome što se dešava, a neki vole sve znati do u detale. Što je Vama draže?"
4. Dajte informaciju (Knowledge: giving medical facts)	• Dajte upozorenje... "Čini mi se da ovo izgleda mnogo ozbiljnije nego što smo se nadali." "Moramo razgovarati o nečemu jako ozbiljnom." • Izbjegavajte medicinski žargon. • Izrecite to jednostavno, onda stanite, npr. "Vaš rak proširio na se jetru. Pogoršava se unatoč svakom liječenju."
5. Empatija (Explore Emotions and sympathize)	• Sačekajte u tišini da pacijent progovori. "Znam da to nije ono što što ste se nadali čuti danas." "Ovo je vrlo teška vijest."
6. Sažetak (Strategy and Summary)	"Danas smo razgovarali o mnogim stvarima. Molim Vas, možete li mi što ste od toga razumjeli." "Da li Vam to ima smisla?“

Izvori

1. 
   Baile, W. et al. SPIKES – A six step protocol for delivering bad news: application to the patient with cancer. The Oncologist 2000; 5:302-311.
   
2. 
   Buckman, R. Breaking bad news: the S-P-I-K-E-S strategy. Community Oncology 2005; 2: 183-142.
   
3. 
   NHS East Midlands Cancer Network. Guidelines for communicating bad news with patients and their families. Information for staff. East Midlands Cancer Network 2013. Dostupno na: http://www.eastmidlandscancernetwork.nhs.uk/library/breakingbadnewsguidelines.pdf
   
4. 
   Fallowfield L, Lipkin M, Hall A. Teaching senior oncologists communication skills: results from phase I of a comprehensive longitudinal program in the United Kingdom, Journal of Clinical Oncology. 16(5): 1961-8, 1998.
   
5. 
   Leicestershire, Northamptonshire and Rutland Local Cancer Network Guidelines for Breaking Bad News - November 2004.