Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu



Yüklə 4,96 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə1/17
tarix28.01.2017
ölçüsü4,96 Mb.
#6611
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   17

Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu 
temelje se na podacima godišnjih izvješća o prometu lijekova dostavljenih HALMED-u iz javnih i bolničkih ljekarni 
te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima temeljem Zakona o lijekovima (Narodne novine, br. 
76/13., 90/14.) te Pravilnika o vrsti podataka te načinu izrade izvješća o prometu gotovih lijekova (Narodne novine, 
br. 122/14.).
Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 
2009. – 2013.

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2009.-2013. 
Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED 
 
 
 
 
 
 
 
Autori:  
Pero Draganić 
Saša Žeželić 
Viola Macolić Šarinić 
 
Izdavač: 
Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED 
Ksaverska cesta 4 
HR 10 000 Zagreb 
Hrvatska 
 
 
Telefon: +385 1 49 84 100 
E-mail: 
halmed@halmed.hr
 
www.halmed.hr 
 
 
Layout: 
 
Tisak: 
 
Broj tiskanih primjeraka: 
 
Katalogizacija: 
 
 
 
 
 
Narudžba na: 
halmed@halmed.hr
 
Faks: + 385 1 48 84 110 
Telefon: + 385 1 48 84 103 
 
 
1   
 

Predgovor 
 
S  obzirom  na  povećanu  potrošnju  i  primjenu  novih  lijekova  u  60-tim i 70-tim 
godinama  prošlog  stoljeća, tijekom 80-tih  godina  dvadesetog  stoljeća  u  Europi  je  uočena 
potreba za sustavnim praćenjem potrošnje lijekova. 
 
Na  sastanku  u  norveškom  Odboru  za  zdravstvo  u  svibnju  1976.  godine  održana  je 
rasprava o mogućnostima unapređenja bolje farmakoterapije temeljem podataka o potrošnji 
i statističkoj obradi tih podataka stoga se navedeni događaj smatra prvom javnom raspravom 
koja  je  rezultirala  donošenjem  smjernica  o  potrebi  sustavnog  praćenja  potrošnje  lijekova. 
Iste je godine u Norveškoj izdana prva takva publikacija s podacima o potrošnji lijekova iz 
norveških veleprodaja. 
 
Slijedeći navedeni primjer, mnoge zemlje, prvenstveno one sjeverno-europske, poput 
Danske  i  Švedske,  ubrzo  su  pristupile  sustavnom  praćenju  potrošnje  lijekova  te  izdavanju 
sličnih godišnjih publikacija s usporedbom potrošnje lijekova pritom koristeći međunarodne 
standarde  (anatomsku  terapijsku  klasifikaciju  (ATK)  i  tehničku  jedinicu  dnevnih  definiranih 
doza (DDD)) kako bi se ovi podaci mogli uspoređivati na međunarodnoj razini. Danas gotovo 
sve zemlje Europske unije izdaju ovakve preglede kretanja nacionalne potrošnje lijekova koji 
pomažu u planiranju i razvoju zdravstvene zaštite pojedinih zemalja. 
U Republici Hrvatskoj sustavno i cjelovito praćenje ukupne potrošnje lijekova na razini 
cijele zemlje provodi se od 2004. godine. Pritom se prate podaci o potrošnji lijekova koji se 
izdaju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) (lijekovi s „liste lijekova 
HZZO-a“),  bezreceptnih lijekova  (OTC)  te lijekova  koji  se  izdaju na recept,  ali  na financijski 
teret pacijenata odnosno korisnika lijekova („privatni recepti“). 
Sukladno  odredbama  Zakona  o  lijekovima  („Narodne  novine“,  broj  76/13;  90/14)  i 
Pravilnika  o  vrsti  podataka  i  načinu  izrade  izvješća  o  potrošnji  lijekova  („Narodne  novine“, 
broj 122/14.), Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prati potrošnju lijekova 
u Republici Hrvatskoj temeljem podataka dostavljenih od strane pravnih i fizičkih osoba koje 
obavljaju promet na veliko ili promet na malo lijekovima te jednom godišnje podnosi izvješće 
ministru o potrošnji lijekova. 
 
Godišnja Izvješća o potrošnji lijekova dostupna su na internetskoj stranici HALMED-a, 
u dijelu Lijekovi/Potrošnja lijekova/Izvješća o prometu lijekova, odnosno 
ovdje
. 
 
Ovo je druga  publikacija  u  Republici  Hrvatskoj  koja  sadrži  komparativno  izvješće  o 
potrošnji lijekova tijekom višegodišnjeg razdoblja. Prikazani su podaci o potrošnji lijekova u 
razdoblju od 2009. do 2013. godine te su izraženi financijski i prema definiranim dnevnim 
dozama (DDD). Za razliku od većine ostalih publikacija europskih zemalja koje svoje podatke 
temelje na podacima dobivenima iz veleprodaja, ovaj prikaz se temelji na podacima o 
prometu lijekova iz  svih  ljekarni,  bolničkih  ljekarni  kao  i  specijaliziranih  prodavaonica za 
promet na malo lijekovima u Republici Hrvatskoj. Ovakvim pristupom se  dobiva  najbliža 
stvarna potrošnja lijekova jer se podaci temelje na stvarnom broju izdanih pakiranja lijekova 
pacijentima/krajnjim  korisnicima  lijekova.  Podaci dobiveni iz veleprodaja u ovoj publikaciji 
koriste se kako bi se usporedili s postojećim podacima.  
2   
 

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) jednom godišnje izdaje brošuru 
o potrošnji lijekova koja  prati  i  uspoređuje  potrošnju  lijekova u posljednjih pet godina. 
Podaci  obuhvaćeni  brošurom  mogu  poslužiti  kao  osnova za planiranje potrošnje lijekova i 
racionalne  farmakoterapije  na  svim  razinama  zdravstvene zaštite u našoj zemlji te za 
usporedbu s potrošnjom lijekova u drugim zemljama Europe i svijeta.  
 
Autori 
 
U Zagrebu, listopad 2015. godine 
 
 
3   
 

Kazalo 
Predgovor .................................................................................................................................... 2 
Kazalo .......................................................................................................................................... 4 
Uvod ............................................................................................................................................ 7 
Anatomsko-terapijsko-kemijska (ATK) klasifikacija lijekova ........................................................... 8 
ATK oznaka (šifra) ................................................................................................................................ 8 
Suradni Centar Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za metodologiju obrade podataka o 
potrošnji lijekova ................................................................................................................................. 9 
Mjerne jedinice .......................................................................................................................... 10 
Definirana dnevna doza (DDD) .......................................................................................................... 10 
Troškovi u hrvatskoj valuti (Hrvatske kune) ...................................................................................... 11 
Evaluacija i usporedba godišnjih izvješća o prometu lijekova na malo – način izračuna i prikaz 
potrošnje ................................................................................................................................... 12 
Obrada podataka ............................................................................................................................... 12 
Usporedba godišnjih izvješća o potrošnji lijekova i cilj publikacije ................................................... 12 
Opći trendovi u potrošnji lijekova ............................................................................................... 13 
Ukupan promet lijekovima ................................................................................................................ 13 
Lijekovi na recept............................................................................................................................... 18 
Bezreceptni lijekovi (OTC lijekovi) koji se izdaju u ljekarnama i izvan ljekarni (specijalizirane 
prodavaonice) .................................................................................................................................... 20 
Potrošnja lijekova po glavnim skupinama ATK klasifikacije .............................................................. 22 
Trendovi u potrošnji po terapijskim skupinama u razdoblju 2009. do 2013. godine ........................ 24 
Potrošnja lijekova po županijama...................................................................................................... 27 
ATK SKUPINA A - Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari ......................................... 28 
Stomatološki lijekovi (A01) ................................................................................................................ 29 
Lijekovi za poremećaje kiselosti (A02) ............................................................................................... 29 
Lijekovi za funkcionalne gastrointestinalne (GIT) poremećaje (A03), Antiemetici i lijekovi za 
suzbijanje mučnine (A04), Lijekovi za žuč i jetru (A05), Laksativi (A06), Antidijaroici i lijekovi s 
antiinflamatornim i antiinfektivnim djelovanjem (A07), Lijekovi za liječenje pretilosti - anoreksici 
(A08), Digestivi, uključujući probavne enzime (A09) ......................................................................... 30 
Lijekovi za liječenje šećerne bolesti – antidijabetici (A10) ................................................................ 31 
Vitamini (A11), Minerali (A12), Ostali lijekovi za probavni trakt i metabolizam (A16) ..................... 32 
ATK SKUPINA B - Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe ................................................. 45 
Antitrombotici (B01) .......................................................................................................................... 45 
4   
 

Antihemoragici (B02) ......................................................................................................................... 46 
Antianemici (B03) .............................................................................................................................. 46 
Zamjene za krv i perfuzijske otopine (B05) i Ostale hematološke tvari (B06) ................................... 47 
ATK SKUPINA C – Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav ................................................ 52 
Lijekovi koji djeluju na srce (C01) ...................................................................................................... 53 
Antihipertenzivi (C02) ........................................................................................................................ 53 
Diuretici (C03) .................................................................................................................................... 54 
Periferni vazodilatatori (C04) i Vazoprotektivi (C05) ......................................................................... 54 
Blokatori beta-adrenergičkih receptora (C07) .................................................................................. 55 
Blokatori kalcijskih kanala (C08) ........................................................................................................ 55 
Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav (C09) ........................................................... 56 
Hipolipemici (C10) ............................................................................................................................. 57 
ATK SKUPINA D – Lijekovi koji djeluju na kožu – Dermatici .......................................................... 70 
ATK SKUPINA G – Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i spolni hormoni ............................. 74 
ATK SKUPINA H – Sustavni hormonski lijekovi, izuzev spolnih hormona ....................................... 82 
ATK SKUPINA J – Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija .............................................................. 87 
Lijekovi za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija (J01) ................................................................. 87 
Antimikotici za sustavnu primjenu (J02), Lijekovi za liječenje mikobakterijskih infekcija (J04) ........ 88 
Lijekovi za liječenje sustavnih virusnih infekcija (J05), Imunoglobulini (J06), Cjepiva (J07) .............. 89 
ATK SKUPINA L – Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori .................................. 97 
Antineoplastici (Citostatici) (L01) ...................................................................................................... 97 
Lijekovi za endokrinu terapiju (L02), Imunostimulatori (L03), Imunosupresivi L04) ......................... 98 
ATK SKUPINA M – Lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav................................................ 103 
Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (M01), Lokalni pripravci protiv boli u 
zglobovima i mišićima (M02) ........................................................................................................... 103 
Mišićni relaksansi (M03), Lijekovi za liječenje uloga (gihta) (M04) ................................................. 105 
Lijekovi za liječenje bolesti kostiju (M05), Ostali lijekovi za liječenje bolesti mišićno-koštanog 
sustava (M09) .................................................................................................................................. 105 
ATK SKUPINA N – Lijekovi koji djeluju na živčani sustav .............................................................. 112 
Anestetici (N01), Analgetici (N02) ................................................................................................... 112 
Antiepileptici (N03), Antiparkinsonici (N04) .................................................................................... 113 
Psiholeptici(N05) ............................................................................................................................. 114 
Psihoanaleptici (N06), Ostali lijekovi koji djeluju na SŽS uključujući parasimpatomimetike (N07)  115 
ATK SKUPINA P – Lijekovi za liječenje infekcija uzrokovanih parazitima....................................... 132 
ATK SKUPINA R – Lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav ....................................................... 135 
5   
 

Lijekovi za liječenje bolesti nosa (R01), Lijekovi za liječenje bolesti grla (R02) ............................... 135 
Lijekovi za liječenje opstruktivnih bolesti dišnih putova (R03), Lijekovi za liječenje kašlja i prehlade 
(R05) ................................................................................................................................................ 136 
Antihistaminici za sustavnu primjenu (R06), Ostali lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav (R07)
 ......................................................................................................................................................... 137 
ATK SKUPINA S – Lijekovi koji djeluju na osjetila ........................................................................ 147 
ATK SKUPINA V – Različite tvari ................................................................................................. 151 
Popis tablica i slika .................................................................................................................... 153 
Popis tablica ..................................................................................................................................... 153 
Popis slika ........................................................................................................................................ 157 
 
 
 
6   
 

Uvod 
 
 
U  ovoj  publikaciji  statistički  je  prikazana  potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 
razdoblju od 2009. do 2013. godine na temelju izvješća o potrošnji lijekova zaprimljenih od 
ljekarni, bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. 
 
Statističkom  obradom  obuhvaćeni su podaci o ukupnoj  potrošnji lijekova koji su  se 
nalazili u prometu u Republici Hrvatskoj u promatranim godinama. 
 
Izvorni podaci o prometu lijekova namijenjeni statističkoj obradi i prikazu razvrstani 
su  prema  ATK  klasifikacijskom  sustavu,  a  definirane  dnevne  doze  (DDD)  služe  kao mjerne 
jedinice.  U  ovom  izdanju  koriste  se  ATK/DDD  inačice  iz  2009.,  2010., 2011.,  2012.  i 2013. 
godine. 
 
Podaci o potrošnji prikazani su kao i u većini europskih publikacija te je na taj 
način pojednostavljena eventualna usporedba tih podataka za pojedine skupine lijekova. 
 
 
7   
 

Anatomsko-terapijsko-kemijska (ATK) 
klasifikacija lijekova 
 
Prema ATK sustavu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), djelatne tvari razvrstane 
su u različite skupine prema anatomskim cjelinama na kojima se očituje glavni učinak lijeka 
(1. razina) te nadalje na četiri niže razine, što ukupno čini pet različitih razina. Nakon glavne 
anatomske  skupine  koja  predstavlja 1. razinu slijedi terapijska  podskupina  (2. razina), 
farmakološka/kemijska podskupina kao 3. i 4. razina te INN –  međunarodno  nezaštićeno 
ime (kemijska tvar) kao 5. razina ATK sustava. 
ATK oznaka (šifra)  
 
U nastavku je naveden primjer potpune klasifikacije ramiprila s ATK oznakom C09AA05 koji 
ilustrira strukturu ATK sustava 
 
C   
 
Kardiovaskularni sustav  
(I razina, glavna anatomska skupina)  
 
C09     
Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav  
(II razina, terapijska podskupina).  
 
C09A     
ACE-inhibitori, čisti  
  
 
(III razina, farmakološka podskupina)  
 
C09AA 
 ACE-inhibitori, čisti 
(IV razina, kemijska podskupina)  
 
C09AA05 
ramipril  
(V razina, kemijska tvar)  
 
Svim lijekovima koji sadrže djelatnu tvar ramipril pridružuje se na taj način ista oznaka 
C09AA05. 
Sustav  ATK  klasifikacije  omogućava  statističku  obradu  potrošnje  lijekova  na  pet 
različitih razina, sve do pete razine koja pokazuje potrošnju svake djelatne tvari ili lijeka.  
 
ATK šifre pojedinih lijekova koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici 
Hrvatskoj  navedene  su  u 
bazi lijekova 
na  internetskim  stranicama  HALMED-a 
(
www.halmed.hr
) te u tekstu odobrenog sažetka opisa svojstva lijeka (SPC) koji se za svaki 
lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj objavljuje u 
bazi lijekova 
na internetskim stranicama HALMED-a za potrebe zdravstvenih radnika. 
 
 
 
8   
 

Popis kratica u ovoj publikaciji 
 
ATK 
Anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija lijekova 

Doza 
DDD 
Definirana dnevna doza 
DDD/TSD 
Definirana dnevna doza/1000 stanovnika/dan 
INN 
Međunarodno nezaštićeno ime 

Jedinica 
MJ 
Milijun jedinica 
MPC 
Maloprodajna cijena 
N (način primjene) 
Nazalno 
O (način primjene) 
Oralno 
OTC (Over the counter) 
Lijekovi bez recepta; BR, BRX 
P (način primjene) 
Parenteralno 
PD 
Pojedinačna doza 
PDD 
Propisana dnevna doza 
R (način primjene) 
Rektalno 
Rp 
Lijekovi na recept 
SL (način primjene) 
Sublingvalno 
TD (način primjene) 
Transdermalno 
TJ 
Tisuću jedinica 
V (način primjene) 
Vaginalno 
VPC 
Veleprodajna cijena 
 
 
 
Suradni Centar Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 
metodologiju obrade podataka o potrošnji lijekova 
 
 
Godine 1982. regionalni ured Svjetske  zdravstvene  organizacije  (SZO)  za  Europu 
(WHOEuro)  osnovao  je  koordinacijski  centar  pod  nazivom  Suradni  Centar  Svjetske 
zdravstvene  organizacije  za  metodologiju  obrade  podataka  o  potrošnji  lijekova  (The  WHO 
Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology) u Norwegian Medicinal Depot (NMD) 
u Oslu. 
Budući  da  je  ATK  sustav  bivao  sve  više  međunarodno  prihvaćen,  u  svibnju  1996. 
godine  je,  kako  bi  se  posvetila  pozornost  sve  većem  globalnom  korištenju  ovog  sustava, 
Centar  pridružen  SZO-u sa sjedištem  u  Ženevi.  Osnovni  zadaci  SZO  Centra  su  klasificirati 
lijekove prema ATK sustavu, odrediti definirane dnevne doze za lijekove kojima je dodijeljena 
ATK  oznaka  te  daljnje  razvijanje  ATK/DDD  sustava.  Ove  zadatke  SZO  Centar  je  izvodio  u 
bliskoj  suradnji  sa  članovima  globalne  stručne  skupine  iz  12  različitih  zemalja.  Od  siječnja 
2002.  godine  SZO  Centar  je  smješten  u  Norveškom  zavodu  za  javno  zdravstvo.  Dodatne 
informacije o ATK sustavu dostupne su na 
internetskim stranicama Centra

 
9   
 

Mjerne jedinice 
 
Definirana dnevna doza (DDD) 
 
S obzirom na to da se cijene lijekova mijenjaju te su  različite  za  pojedini  lijek  u 
različitim zemljama, statistička obrada podataka temeljena na financijskim podacima je od 
manjeg  značaja.  Ostali parametri, neovisni  o  promjeni  cijena  i  promjeni  tečaja,  mogu 
ponuditi  bolji  temelj  za  stručne  procjene.  Također,  kada  se  koriste  veličine  kao  što  je 
primjerice  broj  tableta,  broj  pakiranja  itd.,  često  nisu  moguće  usporedbe  između  različitih 
lijekova  koji  imaju  različita  pakiranja  ili  su  različitog  farmaceutskog  oblika. Korištenje 
definirane dnevne doze - DDD-a - kao definirane jedinice mjerenja nudi bolju mogućnost za 
usporedbu  između  alternativnih  lijekova,  neovisno  o  razlici  u  cijeni.  Procjena  potrošnje 
lijekova tijekom vremena,  na  nacionalnoj  i  međunarodnoj  razini,  pojednostavljena  je  i 
poboljšana korištenjem ove tehničke jedinice. 
 
Definirana dnevna doza (DDD) definirana je kao prosječna dnevna doza održavanja 
za lijekove korištene u njihovoj glavnoj indikaciji kod odraslih osoba. DDD se dodjeljuje onim 
lijekovima  koji  imaju  ATK  šifru,  a  određuje  se  temeljem  procjene  međunarodne  primjene 
lijeka o kojem je riječ, imajući u vidu da se nacionalne terapijske tradicije te odobrene doze i 
indikacije  često  uvelike  razlikuju.  Stoga  se  DDD  treba  smatrati  tehničkom  mjernom 
jedinicom.  Lijekovi  koji  se  koriste  u  više  indikacija  mogu  izazvati  dodatne  poteškoće.  Kao 
primjer  mogu  poslužiti  lijekovi  iz  skupine  antipsihotika  čije  su  doze  koje  se  koriste  u 
psihozama izabrane kao osnova za dodjelu DDD-a, a ne niže doze koje se koriste, primjerice, 
u  liječenju  neuroza.  U  svim  slučajevima,  osim  kod  posebno  formuliranih  pedijatrijskih 
pripravaka, koriste se doze za odrasle. Brojčane vrijednosti DDD-ova za lijekove najčešće su 
iste  bez obzira na  način  primjene,  iako  se  u  određenim  slučajevima  mogu  i  razlikovati  s 
obzirom na način primjene. 
 
Lijekovi  s  različitom  bioraspoloživosti  za  različite  putove  primjene  imati  će  više od 
jednog DDD-a  te  će  svaki  od  njih  biti  povezan  s  određenim  putom  primjene  (oralno, 
intravenski,  sublingvalno  i  sl.).  Za  pripravke  kod  čije  primjene  nakon  udarne  doze slijedi 
nekoliko  manjih  doza  održavanja,  kao  osnova  za  utvrđivanje  DDD-a uzima se  doza 
održavanja.  Kad  god  je  to  moguće,  DDD  označava  količinu  djelatne  tvari. Kada je to 
nemoguće,  kao  što  je  to  slučaj  s  kombinacijama  lijekova  i  nekih  tekućih  pripravaka,  DDD 
označava  broj  pojedinačnih  doza  (broj  tableta,  kapsula  mililitara  i  sl.).  Stoga se prilikom 
obrade podataka o potrošnji lijekova mora uzeti u obzir da DDD  nije  nužno  najčešće 

Yüklə 4,96 Mb.

Dostları ilə paylaş:
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   17




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azkurs.org 2023
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə