Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu
Yüklə 4,96 Mb. Pdf görüntüsü
|
|
Statistički prikaz potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Podaci za obradu temelje se na podacima godišnjih izvješća o prometu lijekova dostavljenih HALMED-u iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima temeljem Zakona o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13., 90/14.) te Pravilnika o vrsti podataka te načinu izrade izvješća o prometu gotovih lijekova (Narodne novine, br. 122/14.). Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2009. – 2013. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2009.-2013. Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED Autori: Pero Draganić Saša Žeželić Viola Macolić Šarinić Izdavač: Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED Ksaverska cesta 4 HR 10 000 Zagreb Hrvatska Telefon: +385 1 49 84 100 E-mail: halmed@halmed.hr www.halmed.hr Layout: Tisak: Broj tiskanih primjeraka: Katalogizacija: Narudžba na: halmed@halmed.hr Faks: + 385 1 48 84 110 Telefon: + 385 1 48 84 103 1 Predgovor S obzirom na povećanu potrošnju i primjenu novih lijekova u 60-tim i 70-tim godinama prošlog stoljeća, tijekom 80-tih godina dvadesetog stoljeća u Europi je uočena potreba za sustavnim praćenjem potrošnje lijekova. Na sastanku u norveškom Odboru za zdravstvo u svibnju 1976. godine održana je rasprava o mogućnostima unapređenja bolje farmakoterapije temeljem podataka o potrošnji i statističkoj obradi tih podataka stoga se navedeni događaj smatra prvom javnom raspravom koja je rezultirala donošenjem smjernica o potrebi sustavnog praćenja potrošnje lijekova. Iste je godine u Norveškoj izdana prva takva publikacija s podacima o potrošnji lijekova iz norveških veleprodaja. Slijedeći navedeni primjer, mnoge zemlje, prvenstveno one sjeverno-europske, poput Danske i Švedske, ubrzo su pristupile sustavnom praćenju potrošnje lijekova te izdavanju sličnih godišnjih publikacija s usporedbom potrošnje lijekova pritom koristeći međunarodne standarde (anatomsku terapijsku klasifikaciju (ATK) i tehničku jedinicu dnevnih definiranih doza (DDD)) kako bi se ovi podaci mogli uspoređivati na međunarodnoj razini. Danas gotovo sve zemlje Europske unije izdaju ovakve preglede kretanja nacionalne potrošnje lijekova koji pomažu u planiranju i razvoju zdravstvene zaštite pojedinih zemalja. U Republici Hrvatskoj sustavno i cjelovito praćenje ukupne potrošnje lijekova na razini cijele zemlje provodi se od 2004. godine. Pritom se prate podaci o potrošnji lijekova koji se izdaju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) (lijekovi s „liste lijekova HZZO-a“), bezreceptnih lijekova (OTC) te lijekova koji se izdaju na recept, ali na financijski teret pacijenata odnosno korisnika lijekova („privatni recepti“). Sukladno odredbama Zakona o lijekovima („Narodne novine“, broj 76/13; 90/14) i Pravilnika o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova („Narodne novine“, broj 122/14.), Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prati potrošnju lijekova u Republici Hrvatskoj temeljem podataka dostavljenih od strane pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju promet na veliko ili promet na malo lijekovima te jednom godišnje podnosi izvješće ministru o potrošnji lijekova. Godišnja Izvješća o potrošnji lijekova dostupna su na internetskoj stranici HALMED-a, u dijelu Lijekovi/Potrošnja lijekova/Izvješća o prometu lijekova, odnosno ovdje . Ovo je druga publikacija u Republici Hrvatskoj koja sadrži komparativno izvješće o potrošnji lijekova tijekom višegodišnjeg razdoblja. Prikazani su podaci o potrošnji lijekova u razdoblju od 2009. do 2013. godine te su izraženi financijski i prema definiranim dnevnim dozama (DDD). Za razliku od većine ostalih publikacija europskih zemalja koje svoje podatke temelje na podacima dobivenima iz veleprodaja, ovaj prikaz se temelji na podacima o prometu lijekova iz svih ljekarni, bolničkih ljekarni kao i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima u Republici Hrvatskoj. Ovakvim pristupom se dobiva najbliža stvarna potrošnja lijekova jer se podaci temelje na stvarnom broju izdanih pakiranja lijekova pacijentima/krajnjim korisnicima lijekova. Podaci dobiveni iz veleprodaja u ovoj publikaciji koriste se kako bi se usporedili s postojećim podacima. 2 Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) jednom godišnje izdaje brošuru o potrošnji lijekova koja prati i uspoređuje potrošnju lijekova u posljednjih pet godina. Podaci obuhvaćeni brošurom mogu poslužiti kao osnova za planiranje potrošnje lijekova i racionalne farmakoterapije na svim razinama zdravstvene zaštite u našoj zemlji te za usporedbu s potrošnjom lijekova u drugim zemljama Europe i svijeta. Autori U Zagrebu, listopad 2015. godine 3 Kazalo Predgovor .................................................................................................................................... 2 Kazalo .......................................................................................................................................... 4 Uvod ............................................................................................................................................ 7 Anatomsko-terapijsko-kemijska (ATK) klasifikacija lijekova ........................................................... 8 ATK oznaka (šifra) ................................................................................................................................ 8 Suradni Centar Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za metodologiju obrade podataka o potrošnji lijekova ................................................................................................................................. 9 Mjerne jedinice .......................................................................................................................... 10 Definirana dnevna doza (DDD) .......................................................................................................... 10 Troškovi u hrvatskoj valuti (Hrvatske kune) ...................................................................................... 11 Evaluacija i usporedba godišnjih izvješća o prometu lijekova na malo – način izračuna i prikaz potrošnje ................................................................................................................................... 12 Obrada podataka ............................................................................................................................... 12 Usporedba godišnjih izvješća o potrošnji lijekova i cilj publikacije ................................................... 12 Opći trendovi u potrošnji lijekova ............................................................................................... 13 Ukupan promet lijekovima ................................................................................................................ 13 Lijekovi na recept............................................................................................................................... 18 Bezreceptni lijekovi (OTC lijekovi) koji se izdaju u ljekarnama i izvan ljekarni (specijalizirane prodavaonice) .................................................................................................................................... 20 Potrošnja lijekova po glavnim skupinama ATK klasifikacije .............................................................. 22 Trendovi u potrošnji po terapijskim skupinama u razdoblju 2009. do 2013. godine ........................ 24 Potrošnja lijekova po županijama...................................................................................................... 27 ATK SKUPINA A - Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari ......................................... 28 Stomatološki lijekovi (A01) ................................................................................................................ 29 Lijekovi za poremećaje kiselosti (A02) ............................................................................................... 29 Lijekovi za funkcionalne gastrointestinalne (GIT) poremećaje (A03), Antiemetici i lijekovi za suzbijanje mučnine (A04), Lijekovi za žuč i jetru (A05), Laksativi (A06), Antidijaroici i lijekovi s antiinflamatornim i antiinfektivnim djelovanjem (A07), Lijekovi za liječenje pretilosti - anoreksici (A08), Digestivi, uključujući probavne enzime (A09) ......................................................................... 30 Lijekovi za liječenje šećerne bolesti – antidijabetici (A10) ................................................................ 31 Vitamini (A11), Minerali (A12), Ostali lijekovi za probavni trakt i metabolizam (A16) ..................... 32 ATK SKUPINA B - Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe ................................................. 45 Antitrombotici (B01) .......................................................................................................................... 45 4 Antihemoragici (B02) ......................................................................................................................... 46 Antianemici (B03) .............................................................................................................................. 46 Zamjene za krv i perfuzijske otopine (B05) i Ostale hematološke tvari (B06) ................................... 47 ATK SKUPINA C – Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav ................................................ 52 Lijekovi koji djeluju na srce (C01) ...................................................................................................... 53 Antihipertenzivi (C02) ........................................................................................................................ 53 Diuretici (C03) .................................................................................................................................... 54 Periferni vazodilatatori (C04) i Vazoprotektivi (C05) ......................................................................... 54 Blokatori beta-adrenergičkih receptora (C07) .................................................................................. 55 Blokatori kalcijskih kanala (C08) ........................................................................................................ 55 Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav (C09) ........................................................... 56 Hipolipemici (C10) ............................................................................................................................. 57 ATK SKUPINA D – Lijekovi koji djeluju na kožu – Dermatici .......................................................... 70 ATK SKUPINA G – Lijekovi koji djeluju na urogenitalni sustav i spolni hormoni ............................. 74 ATK SKUPINA H – Sustavni hormonski lijekovi, izuzev spolnih hormona ....................................... 82 ATK SKUPINA J – Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija .............................................................. 87 Lijekovi za liječenje sustavnih bakterijskih infekcija (J01) ................................................................. 87 Antimikotici za sustavnu primjenu (J02), Lijekovi za liječenje mikobakterijskih infekcija (J04) ........ 88 Lijekovi za liječenje sustavnih virusnih infekcija (J05), Imunoglobulini (J06), Cjepiva (J07) .............. 89 ATK SKUPINA L – Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori .................................. 97 Antineoplastici (Citostatici) (L01) ...................................................................................................... 97 Lijekovi za endokrinu terapiju (L02), Imunostimulatori (L03), Imunosupresivi L04) ......................... 98 ATK SKUPINA M – Lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav................................................ 103 Lijekovi s protuupalnim i antireumatskim djelovanjem (M01), Lokalni pripravci protiv boli u zglobovima i mišićima (M02) ........................................................................................................... 103 Mišićni relaksansi (M03), Lijekovi za liječenje uloga (gihta) (M04) ................................................. 105 Lijekovi za liječenje bolesti kostiju (M05), Ostali lijekovi za liječenje bolesti mišićno-koštanog sustava (M09) .................................................................................................................................. 105 ATK SKUPINA N – Lijekovi koji djeluju na živčani sustav .............................................................. 112 Anestetici (N01), Analgetici (N02) ................................................................................................... 112 Antiepileptici (N03), Antiparkinsonici (N04) .................................................................................... 113 Psiholeptici(N05) ............................................................................................................................. 114 Psihoanaleptici (N06), Ostali lijekovi koji djeluju na SŽS uključujući parasimpatomimetike (N07) 115 ATK SKUPINA P – Lijekovi za liječenje infekcija uzrokovanih parazitima....................................... 132 ATK SKUPINA R – Lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav ....................................................... 135 5 Lijekovi za liječenje bolesti nosa (R01), Lijekovi za liječenje bolesti grla (R02) ............................... 135 Lijekovi za liječenje opstruktivnih bolesti dišnih putova (R03), Lijekovi za liječenje kašlja i prehlade (R05) ................................................................................................................................................ 136 Antihistaminici za sustavnu primjenu (R06), Ostali lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav (R07) ......................................................................................................................................................... 137 ATK SKUPINA S – Lijekovi koji djeluju na osjetila ........................................................................ 147 ATK SKUPINA V – Različite tvari ................................................................................................. 151 Popis tablica i slika .................................................................................................................... 153 Popis tablica ..................................................................................................................................... 153 Popis slika ........................................................................................................................................ 157 6 Uvod U ovoj publikaciji statistički je prikazana potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2013. godine na temelju izvješća o potrošnji lijekova zaprimljenih od ljekarni, bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Statističkom obradom obuhvaćeni su podaci o ukupnoj potrošnji lijekova koji su se nalazili u prometu u Republici Hrvatskoj u promatranim godinama. Izvorni podaci o prometu lijekova namijenjeni statističkoj obradi i prikazu razvrstani su prema ATK klasifikacijskom sustavu, a definirane dnevne doze (DDD) služe kao mjerne jedinice. U ovom izdanju koriste se ATK/DDD inačice iz 2009., 2010., 2011., 2012. i 2013. godine. Podaci o potrošnji prikazani su kao i u većini europskih publikacija te je na taj način pojednostavljena eventualna usporedba tih podataka za pojedine skupine lijekova. 7 Anatomsko-terapijsko-kemijska (ATK) klasifikacija lijekova Prema ATK sustavu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), djelatne tvari razvrstane su u različite skupine prema anatomskim cjelinama na kojima se očituje glavni učinak lijeka (1. razina) te nadalje na četiri niže razine, što ukupno čini pet različitih razina. Nakon glavne anatomske skupine koja predstavlja 1. razinu slijedi terapijska podskupina (2. razina), farmakološka/kemijska podskupina kao 3. i 4. razina te INN – međunarodno nezaštićeno ime (kemijska tvar) kao 5. razina ATK sustava. ATK oznaka (šifra) U nastavku je naveden primjer potpune klasifikacije ramiprila s ATK oznakom C09AA05 koji ilustrira strukturu ATK sustava C Kardiovaskularni sustav (I razina, glavna anatomska skupina) C09 Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav (II razina, terapijska podskupina). C09A ACE-inhibitori, čisti (III razina, farmakološka podskupina) C09AA ACE-inhibitori, čisti (IV razina, kemijska podskupina) C09AA05 ramipril (V razina, kemijska tvar) Svim lijekovima koji sadrže djelatnu tvar ramipril pridružuje se na taj način ista oznaka C09AA05. Sustav ATK klasifikacije omogućava statističku obradu potrošnje lijekova na pet različitih razina, sve do pete razine koja pokazuje potrošnju svake djelatne tvari ili lijeka. ATK šifre pojedinih lijekova koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj navedene su u bazi lijekova na internetskim stranicama HALMED-a ( www.halmed.hr ) te u tekstu odobrenog sažetka opisa svojstva lijeka (SPC) koji se za svaki lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj objavljuje u bazi lijekova na internetskim stranicama HALMED-a za potrebe zdravstvenih radnika. 8 Popis kratica u ovoj publikaciji ATK Anatomsko-terapijsko-kemijska klasifikacija lijekova D Doza DDD Definirana dnevna doza DDD/TSD Definirana dnevna doza/1000 stanovnika/dan INN Međunarodno nezaštićeno ime J Jedinica MJ Milijun jedinica MPC Maloprodajna cijena N (način primjene) Nazalno O (način primjene) Oralno OTC (Over the counter) Lijekovi bez recepta; BR, BRX P (način primjene) Parenteralno PD Pojedinačna doza PDD Propisana dnevna doza R (način primjene) Rektalno Rp Lijekovi na recept SL (način primjene) Sublingvalno TD (način primjene) Transdermalno TJ Tisuću jedinica V (način primjene) Vaginalno VPC Veleprodajna cijena Suradni Centar Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za metodologiju obrade podataka o potrošnji lijekova Godine 1982. regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Europu (WHOEuro) osnovao je koordinacijski centar pod nazivom Suradni Centar Svjetske zdravstvene organizacije za metodologiju obrade podataka o potrošnji lijekova (The WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology) u Norwegian Medicinal Depot (NMD) u Oslu. Budući da je ATK sustav bivao sve više međunarodno prihvaćen, u svibnju 1996. godine je, kako bi se posvetila pozornost sve većem globalnom korištenju ovog sustava, Centar pridružen SZO-u sa sjedištem u Ženevi. Osnovni zadaci SZO Centra su klasificirati lijekove prema ATK sustavu, odrediti definirane dnevne doze za lijekove kojima je dodijeljena ATK oznaka te daljnje razvijanje ATK/DDD sustava. Ove zadatke SZO Centar je izvodio u bliskoj suradnji sa članovima globalne stručne skupine iz 12 različitih zemalja. Od siječnja 2002. godine SZO Centar je smješten u Norveškom zavodu za javno zdravstvo. Dodatne informacije o ATK sustavu dostupne su na internetskim stranicama Centra . 9 Mjerne jedinice Definirana dnevna doza (DDD) S obzirom na to da se cijene lijekova mijenjaju te su različite za pojedini lijek u različitim zemljama, statistička obrada podataka temeljena na financijskim podacima je od manjeg značaja. Ostali parametri, neovisni o promjeni cijena i promjeni tečaja, mogu ponuditi bolji temelj za stručne procjene. Također, kada se koriste veličine kao što je primjerice broj tableta, broj pakiranja itd., često nisu moguće usporedbe između različitih lijekova koji imaju različita pakiranja ili su različitog farmaceutskog oblika. Korištenje definirane dnevne doze - DDD-a - kao definirane jedinice mjerenja nudi bolju mogućnost za usporedbu između alternativnih lijekova, neovisno o razlici u cijeni. Procjena potrošnje lijekova tijekom vremena, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, pojednostavljena je i poboljšana korištenjem ove tehničke jedinice. Definirana dnevna doza (DDD) definirana je kao prosječna dnevna doza održavanja za lijekove korištene u njihovoj glavnoj indikaciji kod odraslih osoba. DDD se dodjeljuje onim lijekovima koji imaju ATK šifru, a određuje se temeljem procjene međunarodne primjene lijeka o kojem je riječ, imajući u vidu da se nacionalne terapijske tradicije te odobrene doze i indikacije često uvelike razlikuju. Stoga se DDD treba smatrati tehničkom mjernom jedinicom. Lijekovi koji se koriste u više indikacija mogu izazvati dodatne poteškoće. Kao primjer mogu poslužiti lijekovi iz skupine antipsihotika čije su doze koje se koriste u psihozama izabrane kao osnova za dodjelu DDD-a, a ne niže doze koje se koriste, primjerice, u liječenju neuroza. U svim slučajevima, osim kod posebno formuliranih pedijatrijskih pripravaka, koriste se doze za odrasle. Brojčane vrijednosti DDD-ova za lijekove najčešće su iste bez obzira na način primjene, iako se u određenim slučajevima mogu i razlikovati s obzirom na način primjene. Lijekovi s različitom bioraspoloživosti za različite putove primjene imati će više od jednog DDD-a te će svaki od njih biti povezan s određenim putom primjene (oralno, intravenski, sublingvalno i sl.). Za pripravke kod čije primjene nakon udarne doze slijedi nekoliko manjih doza održavanja, kao osnova za utvrđivanje DDD-a uzima se doza održavanja. Kad god je to moguće, DDD označava količinu djelatne tvari. Kada je to nemoguće, kao što je to slučaj s kombinacijama lijekova i nekih tekućih pripravaka, DDD označava broj pojedinačnih doza (broj tableta, kapsula mililitara i sl.). Stoga se prilikom obrade podataka o potrošnji lijekova mora uzeti u obzir da DDD nije nužno najčešće Yüklə 4,96 Mb. Dostları ilə paylaş:
|