LiječNIČki vjesnik g o d. D I x
Yüklə 2,31 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- T E R A P E U T S K E B I L J E Š K E Iz banovinske bolnice Ogulin. (Šef dr. J. Vodehnai.
|
541 je 163 erizipela na licu i glavi (162), E. migrans 17 (7), slučajeva sa septičkim i inim bolestim a 32 (34). Iako je ovaj m aterijal vrlo sličan onom iz 1936.-37. god., rezultat je bio drukčiji. Smrtnih slučajeva je bilo ovdje 11, od kojih 3 (4) je um rlo od drugih b o lesti, a o d erizipela 8 (0). Prestanak tem perature i zaustavljanje p rocesa uslijedilo je ovdje k o d 40 bolesnika unutar 4 dana, k o d 53 unutar 7 dana, kod 37 unutar 10, k od 29 unutar 14 dana, d ok se kod slučajeva liječenih n ov om terapijom p roces p ro- dužavao i temp, trajala samo u 3 slučaja prek o 4 dana poslije aplikacije lijeka. D akle k o d vrlo slič nog u sporednog materijala rezultati su bili vrlo različiti i oni uvjerljivo g ovore za veliku nadm oć n ove terapije. Terapija prontosilom i streptazolom se je p r o vodila p o prije spom enutom principu. Drugi lijekovi k ao specifika protiv infekta nisu davani, jedino što se na b olesn o m jesto uvijek aplicirao Burow . U 112 slučajeva erizipel je liječen crvenim prontosilom (rubrum), u 9 slučajeva bijelim prontosilom (album) a u 79 slučajeva streptazolom . Svi ovi preparati jednako upotrijebljeni dali su sasma jednake rezul tate. Nismo vidjeli nikakvih osobitih p o te š k o ća na kon aplikacije ovih m edikam enata. Primijetili smo jedno, (a to je opazio i G m e l i n ) , da su sitna djeca poslije prontosila dobila katkada m alo više stolica i n e k olik o put bljuvala. K od tak ove djece m ože se preparat dati sondom , ako ga op etov a n o bljuju. M e y e r z u H ö r s t e prep oru ču je uz tablete pron tosila p o 6 kapi ac. hydr. dil. k o d male djece i ana- cidnih odraslih. Nism o nikad opazili da bi prontosil i streptazol bilo po čem štetno djelovali na orga nizam, pa ni onda kad sm o upotrijebili v elik e doze (razne sepse). I strani autori su osv jed očen i o ne- opasnosti ovih preparata p o organizam ( K r ä m e r , L e y , A n s e l m i t. d.). Jedino što se katkada n a kon prontosila vidi žutilo na koži, što je m eđutim beznačajno, k a o i crvena boja m ok ra će i stolice. Iz organizm a se preparati izlučuju vrlo brzo. Po L e y - u se i. v. prontosil izlučuje urinom, nakon 5 do 10 m i nuta, i. m. apliciran nakon V sata, a kad se daje per os, ukazuje se u urinu v e ć nakon pola sata i izlučuje se k roz 10— 12 sati po svršetku u porabe. Prontosil (4-sulfoam ido- 2.4. diam ino-azo-benzol) su 1932. sa stavili prek o a zo-spojeva M i e t z s c h i K l a r e r . Ispitivanje je pod u zeo D o m agk i u tvrdio veliku antiseptičnu vrijednost preparata u životinjskim p o kusima, a sk oro nikakovu djelatnost njegovu in vitro. D o m ag k je svoje poku se pu blicirao 1935. god. u D. m. W . br. 7. a dotle su v e ć njem ački kli- ničari ispitivali djelatnost n ov og preparata na p a c i jentima. D ok je D om agk u p rvoj publikaciji pridavao djelatnost azo-skupini, on je u Kl. W . br. 4. 1936. godine pridao djelotvorn ost samo sulfoam idskoj sku pini i stavio prontosil album (am idophenylsulfam id) uz b o k crven om prontosilu (rubrum o d azo-boje), p a če mu priznaje i stanovitu bolju vrijednost prem a pneum okokim a. B ü r g e r s naglašava jednaku vri jednost bijeloga i crven oga prontosila i preporuču je bijeli preparat za n ervozne pacijente, k oje katkada uzrujava crvena m okraća od azoboje. P reparat streptazol od tt. K aštel d. d. je bijel (nema azo-sku - pine) i odgovara p o svom sastavu bijelom prontosilu osnivajući svoju djelatnost na sulfoam idskoj skupini. Francuski kem ičari su pak sastavili preparat p od im enom Rubiazol, koji odgovara crven om p ro n to silu (sulfoam idska i azo-skupina). Budući da smo upoznali ekvivalentnu djelotvorn ost pron tosila i streptazola kao i njihovu jednaku neopasnost, mi u bolnici za zarazne bolesti rabimo sad već više mje seci isključivo naiš domaći produkt Streptazol, koji je znatno jeftiniji, a ima ga u tabletama (po 0.5) kao
i otopini za injekcije. Od
1935. god. su zaredali radovi o pozitivnim uspjesima protiv streptokoknih infekcija sa pronto silom u Njemačkoj, pa u Francuskoj, i anglosaskoj literaturi. U prvom redu ustanovljen je tako reći jednoglasno pozitivan uspjeh kod erizipela te vrlo zadovoljavajući uspjesi kod puerperalnih sepsa (po C o l e n b r o o k u , M é a v e , K e n n y ; Letalitet puerperalne sepse pao od 22.6%
na 4.7% ).
Zatim su viđeni dobri uspjesi kod koli-infekcija (osobito kod djece). Iako D o m a g k obilježuje novo sredstvo kao specifično protiv streptokoka i kao vrlo vrijedno za stafilokokne injekcije, ipak izgleda da je djelatnost protiv posljednjih slaba. Još sumnjivija je vrijednost nekih referata o djelatnosti protiv pneumokoka i meningokoka. Mi smo osim kod eri zipela kušali nove preparate kod nekoliko stafilo- koknih i streptokoknih sepsa, pojedinih koli-pijeli- tida, pojedinih slučajeva tifusa te kod većeg broja škrleta. K od stafilokoknih sepsa, (proizišlih v e ći nom od furunkula usne i nosa), već zarana liječenih, nismo vidjeli nikad uspjeha, kod streptokokne sa klicama u krvi vidjeli smo pojedinačne uspjehe. Isto tako pojedinačne uspjehe smo doživjeli kod nekojih (mali materijal) slučajeva pijelitida, dok kod tifusa nije bilo uspjeha. I kod škrleta se s obzirom na sprečavanje strept. komplikacija dobiva negativno mišljenje o uspjehu, što je i P f a u n d l e r zapazio. U ostalom nameće se pitanje, koliko naša nova anti septika sprečavaju razvitak komplikacija i kod sa moga erizipela. Mi vidimo i ovdje pojedinačno p o javu novih gnojnih komplikacija, a recidivi su p o činjući od 6— 8 dana poslije prestanka prve atake česti kao i ranije (15 kod
200 slučajeva). Vjerojatno je brzo izlučivanje preparata iz tijela glavni uzrok tomu.
Na koji način djeluju novi preparati (Prontosil Streptazol, Rubiazol), nije još do danas razjašnjeno. D ok je po mišljenju engl. autora ( B u t t l e , S t e p h e n s o n , G r a y ) , djelovanje baktericidno, po mišljenju L ev a dit i-ja i V a ism a n -a novi anti- septikum sprečava tvorbu zaštitne kapsule kod klica, i neutralizira njihove toksine (leukocidin, haemoly- sin). D o m a g k misli, da se prontosil i slični pre parati vežu za klice te ih degeneriraju, a s druge strane po njemu ovi preparati aktiviraju fagocitozu. U tek izišloj publikaciji, a na temelju novih origi nalnih ispitivanja, B ü r g e r s dolazi do sličnih za ključaka kao i D o m a g k . Iako mehanizam djelova nja nije poznat, svi autori bilo da se bave eksperi mentalnim iH kliničkim ispitivanjima prontosila i sličnih preparata, suglasni su u tom, da su danas ovi preparati najbolji specifikum protiv streptokoknih infekcija. Z ak lju čak: 1. K od 200 naših prontosilom i stre pta zolom liječenih lakih, teških i v rlo teških slu čajeva erizipela uspjeh je b io vrlo dobar. U 164 slu čaja bolest je zaustavljena k roz 24 odnosno 48 sati, a k o d ostalih malo za tim. Najprije se vidi pad tem perature i gubitak općih simptom a, a zatim je i lo kalni p ro ce s iščeza o. 2. N ijedan od slučajeva nije um ro uslijed erizipela, niti su se opazili gangren, procesi u toku i nakon kupiranja bolesti. 3. R e k o n valescen cija je bila mirna i b ez temp. osim kod n e kojih slučajeva, k o d kojih su za subfebrilnost o d g o -
542 vorne druge bolesti i gnojni procesi. 4. U spoređuje se 197 slučajeva liječenih prijašnjim sredstvim a fmli- jeko, omnadin, i slič.), od kojih je umrlo 8 erizipela, a k od drugih je bolest znatno duže trajala. 5. Izgleda da prontosil i streptazol ne sprečavaju 'baš jako stvaranje gnojnih kom plikacija, zbog svog brzog iz lučivanja, ali bolesnici su od njih znatno pošteđeni zbog skraćivanja bolesti. R ecidivi su dosta česti i odmah se kupiraju. 6. Pokušana je prim jena p rep a rata k od koli-infekcija, tifusa, sepsa i škrleta. Viđeni su dobri rezultati k o d koli-pijelitida i streptokokne sepse, a k od škrleta i tifusa i stafilokok, sepse ne. 7. Erizipel je liječen prontosilom (rubrum et album) u 121 slučaja, sa streptazolom u 79 slučaja. D avane su jednake doze i u jednakom razdoblju per os. R e zultati su bili sasma isti. S obzirom na to i na jefti noću streptazola upotrebljavam o u našoj boln ici sad samo streptazol. L itera tu ra H e g l e r : M oh r, S ta eh elin : H an d b u ch d er inn K ra n k h eiten I. B d. II. T. —- R o g e r : V id al, R o g e r T eissier: N ou vea u traite de m ed icin e. — A n g h e l e s c u , C r i v a t z , P a s c a l , L a s a- r e s c u : D. m. W. 40/1936. — B i n g al d: M. m. W . 22/1935. — B u t t l e - G r a y - S t e p h e n s o n : L a n cet 1936. 1.285. — B ü r g e r s : D. m . W. 17/1937. — D o m a g k : D. m. W. 7/1935. — D o m a g k : K l. W. 44/1936. - F u g e : D. m . W. 42/1935. F r a n k l : K l. W . 43/1936. — G a u t e n b e r g : D. m. W. Str. 284/1935. — G m e l i n : M. m. W. 6/1935. — H a r t l : D. m. W. 40/1936. — K l e e u n d R ö m e r : D. m. W . 7/1935. — K r ä m e r : M. m.
stik u. T h er. d. K in d erk ra n k h eiten 1936. L e v a d i t i - V a i s - m a n : P ressem ed. 1935. 2097. — M e y e r z u H ö r s t e : K l. W. 44/1936. — N i t t i - B o v e t : C. r. soc. biol. 119; 947. — R e c k n a g e l : M. m . W. 18/1935. — S c h m i d t : D. m. W. str. 881/1936. — S c h r e e s s : D. m . W. 7/1935.
— T r e f o u e l - N i t t i - B o v e t : 119; 1277.
D r. E. L az i ć . N eda vn o sm o p r o čita li u »A rs th era p eu tica « čla n ak o M olsa - nu. n o v o m preparatu , k o ji se u p o tr e b lja v a u lije č e n ju ra zn ov rs nih a fe k c ija kože. M olsan je u k ra tk o re če n o ole u m je c o r is u p rašk u ; m ože se dakle u p o tr e b lja v a ti ka o suha tera p ija p ra š e - n jem , a m ože se d od a va ti m astim a i prem a tom e u p o tr e b lja v a ti k a o vlažn a terap ija . O dlu čili sm o ga iskušati u lije č e n ju rana, k o je su v e lik e po s v o jo j pov ršin i, a osim tog a im a ju slabu ten d en cu z a c je ljiv a n ja . T o su rane, g d je se in a če isp om a žem o p la stik om kože. Z a poku s sm o iza b ra li os o b ito ta k ov e s lu č a je v e , g d je je b o le s n ik slab, m rša v, anem ičan, a vitam in oza n (C -a vita m in oza u tvrđ en a re a k ci jo m u rin a d ic h lo ro p h e n o l — in d op h en olom ). Z n a m o da im a veom a m n o g o m etoda , k a ko se lije č e rane, da se postign e isti rezultat, t. j. da rana d o b ro i b rzo zaraste, ali se ipa k o tim m etodam a jo š i d a lje m isli i ra zm išlja , ne b i li od ov ih m ožda ipa k b ila jo š je d n a b o lja , k o ja b i im ala drugu, spe cifičn u bazu lije č e n ja , a p rem a tom e i b rž i i s ig u rn iji i b o lji u spjeh . T a k o je došlo d o m etod e lije č e n ja ran a vita m in im a . K a k o se op ć e n ito lije č i rana, k o ja se g n o ji i n e z a c je lju je ? U p o tre b lja v a ju se m n o g o b ro jn a d e z in fe k cio n a sredstva za is p ira n je ili ta m p on ira n je ran e, za tim in je k c ije v a k cin a ili serum a, da se p o v e ća ob ra n b en a sp osob n ost orga n izm a p r o tiv k ok a i b a cila , a osim tog a p od ra ža jn a sredstva, k o ja stim u lira ju orga n iza m da b rže stva ra g ra n u la cije u rani. K a d je ploh a rane v elik a , u p o tr e b lja v a se plastika kože, da rana b rže p otp u n o za raste i p o k r ije se ep itelom . A k o se rana p rep u sti sam a sebi, treb a katkada p o v iše m je s e ci, a i p o p o la god in e, da p otpu n o zaraste.
N e m ože se reći, da te m etod e nisu d ob re, ali ip a k o s je ćam o, da nisu potpu n e, zato i d a lje n a sta v lja m o istra živa n je. U zm im o ka o p r im je r organ izam , k o ji je v r lo slab, je r je v e ć n e k o lik o m je s e c i bolestan , n osi ranu, k o ja v e ć dugo vrem en a in ten ziv n o supurira, a v e lik a je p o s v o jo j p ov ršin i. T a k a v je o rga n iza m sp osoban, da se ra zg ra đ u je, a n ije sposob a n da stvara i da se o b n a v lja . S toga m u je k on stru k cija v r lo p r o m ije n je n a , pa ta k ov om e orga n izm u m a n jk a ju i vitam in i. O no što m a n jk a čita v o m organ izm u, to m a n jk a i sam oj rani. P rem a tom e ćem o osim n a v ed en ih sredstava u lije č e n ju ran a u p o tr e b lja v a ti i vita m in e, u o v o m slu čaju »M olsa n « i prom a tra ti n je g o v o d je lo v a n je . N a v od im o je d a n težak slu ča j s d ija g n o z o m : p h legm on a cru ris dex. B ole s n ik A. 2 . iz N ovig ra d a , k o ta r B en k ov a c, 36 g., radn ik. O z lije d io je n ogu, je r m u je n eki sanduk p a o na n o g u k o d posla. B olesn ik je visok , sred n je ra z v ije n o g k ostu ra i m išića, b ez a d i- p o z n o g tk iv a i b lije d e puti. F leg m on a se b ila ra zv ila p o čita v o j p o tk o lje n ic i sa stražnje strane, p r ela z ila je u fo su p op liteu i u stop a lo s g o r n je i la teraln e u n u tra šn je i v a n js k e strane. Im a o je v isok e tem p era tu re, k o je su se k reta le ok o 39° C. U čin je n e su široke i d u b ok e in c iz ije i k o n - traincizine, ran a d ren ira n a i ispiran a i kad se je u tv ru ilo, da n em a v iše r e te n cije g n o ja , rana je p lom b ira n a steriln im v a z e li n om i sta v ljen a u sadren i p o v o j sec. Orr, N akon 3 tjed n a skinut je sadren i p o v o j. R a n e su b ile jo š p r ed u b ok e, je r je orga n iza m b io dosta os la b lje n u slije d v is o k ih tem p era tu ra i prem a tom e je o b n a v lja n je orga n izm a dosta s p o ro n a p re d o v a lo . Z a to je p o n o v n o rana p lom b ira n a va zelin om i n og a sta vljen a u sadren i p o v o j, k o ji je n ak on 3 tjed n a p o n o v n o skinut. Sada je ran a b ila p o t p u n o isp u n jen a g ra n u la cija m a i p re d s ta v lja la je dosta b lije d u glatku p loh u , k o ja je p rela zila p rek o ru b o v a kože. T o je bila jed n a rana na p o t k o lje n ic i u d u ljin i od 40 cm . u širin i od 9 cm ., a na stop alu b ile su 4 ran e, g ra n u la cion e p lo h e u dužini od 3— 4 cm . u širin i ok o 2 cm . T a k a v je b io izg led rane, k a d sm o je p o č e li lije č iti M olsa n om , da v id im o u sp jeh z a ra šćiv a n ja i e p ite liz a ciju ran e. Da b u d e tem p o što v iše u brzan, u p o tr ije b ili sm o sve, što je na ras p o la g a n ju , da se p od ig n e o p ć e sta n je b olesn ik a , da o b n o v a orga nizm a b u d e što in te n ziv n ija i p rem a tom e i b rže i ja č e za ra - š ćiv a n je. U p r v o m red u b olesn ik a sm o p r e m je s tili u dru gu sobu, k o ja je im ala m n o g o v iše sv ijetla , sun ca i top lin e, a ta k ođ er i terasu za su n ča n je. H rana m u je p o b o ljš a n a u to lik o , što je d n ev n o za je d a n o b ro k d o b iv a o siro v u h ra n u vita m in a , a osim tog a d n ev n o lim u n a d u i ta b letu C -v ita m in a , a arsen p a ren - teralno. Š to se tiče sam e ran e, v e ć sm o spom en u li, da su gra n u la c ije p r e la z ile p r e k o ru b o v a k o že i zato je u p r v o m red u b ilo p o tre b n o ja k o la p is ira n je g ra n u la cion e ploh e. N a k on 3 dana r u b o v i k o ž e b ili su slob od n i. R anu sm o la g a n o n ap ra šili M olsa n om , a p r e k o ra n e sta v ljen a je gaza sa v r lo ta n k im s lo je m cin k o v e m asti, tek tolik o , da gaza b u d e m asna. P rem a ta li sm o ranu sva k i dru gi dan : d a k le sm o j e svaki dru gi dan la ga n o la pisira li, za tim n ap ra šili M olsa n om i sta vili na n ju v r lo ta n a k s lo j cin k o v e m asti. V e ć n a k o n 4 dana v id im o na ru b o v im a ra n e tanku p la v k a stu m ren u n o v o g m la d o g epitela. G latka gra n u la cion a p loh a p r e tv a ra se u sitna gra n u la cion a zrnca. I sada rana z a c je lju je d a lje b rzin om , k o ja nas izn en a đ u je. O na se su zu je i k a o u seb e u vla či, steže, a ru b epitela p osta je širi i rana se sk ra ću je. N akon 10 dana rane su na stop a lu zarasle, b ile su suhe. N akon 14 dana ran a p o tk o lje n ic e b ila je s lije d e ć e v e lič in e : dužina 32 cm . širin a 3
cm .
K a d je rana došla u taj sta d ij, b ilo n am je ja sn o, da p la sti k a k ože n e će b iti potreb n a . O p će sta n je b olesn ik a zn atn o se j e p o p ra v ilo , a rana da lje p r a v iln o i d o b ro z a c je lju je . N akon s lije d e ćih 14 dana rana p o t k o lje n ic e b ila je slije d e će v e lič in e : 19 cm .: V A cm .
N akon s lije d e ćih 7 dana rana je p otp u n o za cijelila . N a v od im o dru gi slu ča j, a b u d u ći je sliča n p rv o m e , navest ćem o ga u kra tko. B olesn ica K . K . iz P od m e ln ice , k o ta r S lu n j, 36 g., udata, p o ljo d je lk a , d ola zi u b o ln icu s d ija g n o z o m : p h leg m on a cru ris sin. N oga jo j se n a v od n o ra z b o lje la sam a o d sebe. B olesn ica je visok a , slabo h ra n jen a , b lije d a . T em p. 38.6° C.
543 P ostu p ak lije č e n ja b io je isti k a o k o d g o re n a v ed en og slučaja.
R ana je b ila plom b ira n a steriln im v a zelin om i n oga stav lje n a u sadren i p o v o j sec. Orr. K a d je rana b ila isp u n jen a gra n u la cija m a , lije č ili sm o je M olsa n om i ran a se je b rz o p rek rila epitelom . Ni za o v a j slu čaj n ije treb a lo plastika k ože, i ako su rane p r e d s ta v lja le v e lik e g ra n u la cion e p loh e, a orga n iza m b io v r lo slab. T r e ći slu čaj, k o ji n av od im o, b io je u lcu s cru ris sin. B olesn ik A . P. iz J elv ica , srez B rin je , 80 g.. p o ljo đ je la c. Na lije v o j p o tk o lje n ici ra zv ila m u se rana, je r je n a g reb a o n ogu zb og svrb eža i dalo m u se na zlo. L ije č io je n ogu m je s e c i p o dana, ali m u rana n ik ak o n ije m og la zarasti. B olesn ik je visok, ja k o r a z v ije n o g k ostu ra i d o b r o h ra n jen . R ana na lije v o j p o tk o lje n ici u d o n jo j trećin i sa va n jsk e strane o k ru g la stog je o b lik a u v e lič in i ped esetd in a rk e, p ok rita n e k ro tičn im tk ivom . R u b o v i ra n e n era vn i, a čita va p o tk o lje n ica u d o n je m d ije lu otečen a , crven a. D a se te m e ljito u zm og n e odstraniti n e k ro tičn o tk iv o, u č i n jen a je e k sk oh lea cija u lu m b a ln oj a n esteziji, a zatim se rana p r e v ija la svaki dru gi dan. Rana se je n ezn a tn o la p isira la u to li ko, da g ra n u la cije n e p rela ze p r e k o ru b o v a k ože, la ga n o se n a prašila M olsanom , a na gazu je sta v ljen v r lo tanak s lo j cin k o ve m asti. U sprk os b o le s n ik o v o j starosti rana se u b rzo p rek rila sitnim g ra n u la cion im zrn cim a, a na ru b ov im a se p o ja v ila tanka p la v kasta m ren a epitela. R ana je p otp u n o zarasla za 14 dana i b o le s n ik je otpušten zd ra v ku ći. S ov a 3 slu čaja , k o ja sm o od a b ra li za p r im je r k a o n a jn a p a đ - n ija p o s v o jo j težini, h tje li sm o prikazati, k o jo m b rz in o m m ože zarasti opsežna rana k o d m lad ih i starih osoba, k a d je o rg a n i zam a vitam in oza n i n esp osob a n za o b n a v lja n je tkiva. V elik i b ro j rana s m a lom p o v rš in o m i n eznatnim g n ojen jem , k o je sm o lije č ili s g o re opisa n om te r a p ijo m M olsana, zarastao je v eom a b rzo i u sp ješn o. Im a b olesn ik a , k o ji su od v iše o s je t ljiv i na p ra šen je sa M ol sanom . U tom slu ča ju u p o tr e b lja v a m o u m je s to p rašen ja u n gu - en tu m zin ci M olsani (1 0 % ). T o sm o opa zili k o d rana — opeklina. Ž e lim o jo š istaknuti, da u p o tr e b lja v a m o M olsa n u lije č e n ju ekcem atoze k o d d jece. Im ali sm o v e o m a tv rd o k o rn ih slu ča jev a , k o je sm o lije č ili po više m je s e ci, a da se b o le s t n ije ništa pop ra vila . L ije če ći M olsa n om b olest je kren u la n ag lo na b o lje . T u sm o u p o tr e b lja va li p ra šen je i u n gu en tu m zin ci M olsani (1 0 % ). Sad v e ć 3 m je s e ca u p o tr e b lja v a m o tera p iju M olsa n om k o d ek cem atozn e d je ce (im am o ih ok o 12 na d n ev n om lije č e n ju ) i ne opažam o više tv rd o k o rn o s t te b olesti. R a zu m ije se, da p o r e d M olsana p a zim o i na ishran u djeteta, na čistoću , top lin u , sv je ž zrak, a p e r os d o b iv a ju d je ca oleum je c o r is i lim un adu. U o v o n e k o lik o m je s e c i što u p o tr e b lja v a m o M olsan u lije č e n ju ran a op a zili sm o, da on im a p red n ost u tom e, što rana m n og o b rže zaraste. A k o je p o v rš in a ran e velik a , m ože se iz b je ći plastici kože, je r se n jim e e p iteliza cija v r lo snažno ra zv ija . P rem a op isa n im slu ča je v im a opsežn ih rana v id i se, da tera p ija M olsa n om ne is k lju č u je tera p iju v a s e lin iza cije ran e po m etod i O rr, v e ć jed n a m etoda dru gu u p otp u n ju je. L ije č e n je M olsa n om je jed n o s ta v n o a i je ftin o , je r se M ol sana p ra š en jem v r lo m a lo troši. Z a to se ta te r a p ija m ože u p o tr e b lja v a ti ne sam o u b o ln i cam a, n eg o i u o r d in a ciji p ra k tičn ih liječn ik a . Š to se tiče ek cem atoze d je ce , opa zili sm o, da ista b olest gu b i s v o j k a ra k ter tv rd ok orn osti, osim toga je lije č e n je p o tra ja n ju znatno brže. O tom e se u osta lom m ože svaki lije č n ik lako u v je r iti v la stitim poku som .
Yüklə 2,31 Mb. Dostları ilə paylaş:
|